Gošća RTL-a Danas je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je prvo komentirala vijest o načelniku policije koji je optužen za seksualno uznemiravanje policajki, ali dobiva potporu, dok se žrtva napada, javlja RTL.
"Pod tom sintagmom podrške načelniku za kojeg je unutarnja kontrola utvrdila da ima elemenata kaznenog djela seksualnog uznemiravanja, na toj Facebook grupi se i proziva se žrtve, dijelile su se slika žrtve i postavlja se pitanje zašto žrtve iznova moraju proživljavati traumu", rekla je Ljubičić.
Rodne uloge
Žene često nailaze na osude kad prijave uznemiravanje i neprestano se suočavaju s istim pitanjima: zašto je sad tek prijavila, zašto je čekala, kako je bila odjevena, kako se ponašala?
"Nažalost još uvijek svjedočimo očekivanim rodnim ulogama: što je dopušteno muškarcima, a što je dopušteno, odnosno nedopušteno ženama. Pa se uvijek propitkuje njihovo ponašanje, njihova motivacija, eventualno sudjelovanje, izazivanje u takvim djelima, a pogledajmo kako nam sudska praksa izgleda i zaista iz naših analiza 1200 kaznenih presuda - one su uvijek na donjoj granici", poručila je Ljubičić.
Niske kazne
Postavlja se pitanje zašto su kazne toliko niske, iako zakon zapravo čak i nije toliko loš? "Zato jer na ovu vrstu rodno uvjetovanog nasilja još uvijek nemamo senzibilitet široke javnosti i same struke. Vrlo olako govorimo o silovanim ženama i seksualnom uznemiravanju, vrlo olako koristimo seksizme u javnom diskursu, ne shvaćajući da na taj način podrivamo načelo jednakih prava i mogućnosti. Dakle, općeg načela ravnopravnosti spolova, za što smo se 2000. godine založili i stavili kao Ustavnu vrednostu Republike Hrvatske", poručila je Ljubičić.
Pravobraniteljica je odgovorila na pitanje koliko se javilo žena do sada i iz kojih sve krugova. "Posljednjih deset godina primamo pritužbe iz raznih sektora - srednje škole, fakulteta, visokih učilišta, evo sada i policije, privatna poduzeća, velike korporacije, Hrvatska udruga poslodavaca. Teško da možemo reći da u jednom sektoru ima više elemenata seksualnog uznemiravanja, ali ako gledamo pritužbe, ako se radi o obiteljskom nasilju ili se radi o području medija, politike, najviše pritužbi dobivamo s područja rada i zapošljavanja, gdje upravo seksualno uznemiravanje na radnom mjestu zauzima na godišnjoj razini 40 do 45 posto. To dovoljno govori da veliki udio žena koje doživljavaju probleme na tržištu rada i prepreke su upravo takvi vidovi seksualnog uznemiravanja", izjavila je Ljubičić.
Traumatiziranost žrtve
Bila je angažirana i oko slučaja HUP, gdje su žene jedva skupile hrabrosti i prijavile uznemiravanje, ali sve je palo u vodu, jer su prijavile prekasno. Hoće li se i ovdje dogoditi isto, s obzirom da nije bilo slučaja silovanja već upravo seksualnog uznemiravanja i sličnog ponašanja?
"Vidjet ćemo o kakvom će se tumačenju pojedinačnih slučajeva raditi i promišljati kod samog državnog odvjetništva. Ono što sinhronizirano radimo je da se sva ovakva djela, koja su rodno uvjetovano nasilje, temeljem Istanbulske konvencije moraju goniti po službenoj dužnosti. Prepuštanje žrtvi da u roku tri mjeseca od počinjenja djela same podnose prijedlog državnom odvjetništvu, je nešto što je teško ostvarivo jer žrtva je traumatizirana. Neke žrtve nakon deset godina izlaze s time, neke to nisu uspjele podijeliti to ni sa prijateljima i obitelji, vrlo teško će izaći u javnost ili intitucije. Ono što ohrabruje jest da se kod novog seta izmjena kaznenog zakona ministar Malenica usuglasio da će u tom smislu ići izmjene kaznenog djela seksualnog uznemiravanja", rekla je Ljubičić.
