Barem 128,413.138 kuna više nego što je trebala, lani je država izvukla iz džepova hrvatskih vozača. Ubrojimo li i LKV vozila (teretna vozila), iznos je veći od 180 milijuna kuna. Konkretno, 1,389.903 osobnih automobila lani je prošlo na tehničkom pregledu. Uza sva ostala, što opravdana, što neopravdana davanja i naknade – svaki od vlasnika tih automobila na šalteru stanice za tehnički pregled platio je još 51,65 kn za 'poslove koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole' te 40,74 kn za 'naplatu propisanih usluga'. Dakle, vozačima naplaćuju to što im naplaćuju pojedinu uslugu.
Te dvije stavke zajedno vlasniku svakog osobnog automobila godišnje izbiju iz džepa dodatne 92,39 kn. Uz novac koji izdvajamo za sam tehnički pregled, za eko test, za registracijski obrazac, za znak za označavanje roka važenja redovnog tehničkog pregleda, za naknadu za okoliš i naknadu za ceste, za obvezno osiguranje, ističe se i 51,65 kuna za 'produljenje valjanosti prometne dozvole', točnije za udaranje pečata u prometnu dozvolu.
Bezobrazno guljenje već oguljenih građana
Tako se naplaćivanje naplate usluga i onih dodatnih 51,65 kn za uslugu koja to zapravo i nije, može svesti samo pod formulaciju guljenja već i previše oguljenih hrvatskih vozača. Navedeni iznosi za pojedine usluge propisani su Odlukom o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled poslova, koju je 2008. godine donijelo Ministarstvo unutarnjih poslova.
Ista odluka objašnjava i da su poslovi koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole ''uvid, odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste)''.
Vezani članak:
arti-201006280053006
