Tijekom inspekcijskog nadzora Ministarstva poljoprivrede, koji je proveden ovih dana, utvrđeno je kako je u splitskoj tvrtki Petason pronađeno 41,8 tona mesa bez sljedivosti i kojem je istekao rok.
'Meso kojem je istekao rok valjanosti, a koje su inspektori našli u našim hladnjačama nije uopće bilo namijenjeno prodaji. Nikada nije bila ideja da ono završi na tržištu. To su ostaci poput svinjskih glava, nogica, kožica, masnoća i rebara koje nemamo kome prodati, a kako ih sami ne prerađujemo, većinu bacamo', tvrdi za Jutarnji list Zdravko Plazonić, vlasnik i direktor tvrtke Petason.
Čekali Agroproteinku
Ističe da se cijela njegova istina može svesti na priopćenje za javnost u kojem navodi 'kako su u njihovoj hladnjači za duboko smrznuto meso privremeno uskladišteni komadi mesa, odnosno pozicije koje nikada nisu predmet distribucije prema trgovačkim lancima, a koji su nastali nakon procesa rasijecanja'. Meso je, kako tvrdi Plazonić, u hladnjačama čekalo da po njega dođu kamioni zagrebačke Agroproteinke, jedine hrvatske tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem životinjskog otpada.
'Ove mesne pozicije se paletiraju pa smrzavaju do određene količine kada je ekonomski opravdan transport na zbrinjavanje. Istina je da je za dio tih roba ustanovljen istek roka valjanosti, ali je važno naglasiti da je zapisnikom HACCAP tima od 27. rujna 2016. određen rok od tri mjeseca za njegovo neškodljivo uklanjanje', stoji u priopćenju u kojem se naglašava da su svi rezultati o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda uredni, a Petasonovo svježe meso se sustavno kontrolira u svim etapama proizvodnje i distribucije.
Nisu stigli uništiti meso
Plazonić za Jutarnji pojašnjava da u prodaju ide pet različitih vrsta svinjskog mesa - vrat, kare, but, lopatica i carsko meso. U njihovu se pogonu ti komadi režu, pakiraju i idu u prodaju u trgovačke centre i ugostiteljske objekte, a ostaci se uglavnom šalju na uništavanje u za to propisanom roku. Ovog puta jednostavno nisu stigli uništiti meso, tvrdi Plazonić.
'Ove mesne pozicije se paletiraju pa smrzavaju do određene količine kada je ekonomski opravdan transport na zbrinjavanje. Istina je da je za dio tih roba ustanovljen istek roka valjanosti, ali je važno naglasiti da je zapisnikom HACCAP tima od 27. rujna 2016. određen rok od tri mjeseca za njegovo neškodljivo uklanjanje', stoji u priopćenju u kojem se naglašava da su svi rezultati o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda uredni, a Petasonovo svježe meso se sustavno kontrolira u svim etapama proizvodnje i distribucij, piše Jutarnji list.
Pad proizvodnje
Od ulaska Hravtske u EU proizvodnja mesa, osobito svinjetine i teletine je, kaže Plazonić, značajno smanjena. Tako je i Petasonova farma svinja u Lećevici trenutno prazna, ali, dodaje, imaju nekoliko kooperanata u Slavoniji koji za njih uzgajaju oko 2500 svinja, uglavnom za pršute. Veliku većinu svinjetine, otkriva, uvoze iz Njemačke i Nizozemske. Iz Nizozemske stiže i teletina, dok je gotovo sva junetina iz hrvatskog uzgoja. Plazonić ne želi otkrivati količine mesa koje preradi, no ističe da je 40-50 posto iz Hrvatske, a ostalo iz uvoza.
Iako imena trgovačkih lanaca i ugostitelja koje redovito opskrbljuje nije želio otkrivati, Jutarnji piše kako se Petasonovi proizvodi mogu kupiti u dućanima Tommyja, Studenca i Ribole, kao i u manjim trgovinama i mesnicama na širem splitskom području, a surađuje i s nekoliko većih splitskih hotela i poznatih restorana.
