Porezno rasterećenje plaća trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, doznaje Jutarnji. Također, rasterećenje bi se trebalo postići kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te “kozmetičkim“ povećanjem osnovnog osobnog odbitka, tako da se iznos zaokruži za desetak ili 20 eura za sadašnjih 530,91 euro. No, na ljeto bi se trebale vratiti veće trošarine na energente i ukinuti i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva.
Ministarstvo financija priprema novu poreznu reformu pri čemu oni upoznati s njezinom izradom naglašavaju da su još uvijek različite opcije na stolu.
Porezno rasterećenje dohotka dovest će do toga da plaće rastu svima, a naglasak je na one s nižim dohocima. Najveći broj njih ne plaća porez na dohodak, onda preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i na prihode lokalnih jedinica. Oni koji imaju srednja i veća primanja znatno manje će osjetiti novo rasterećenje plaća.
Plan Hrvatske udruge poslodavaca
Plan Hrvatske udruge poslodavaca neće se sprovesti a on je bio zamišljen na način da se u prvom mirovinskom stupu i oko stope doprinosa neće ići na smanjivanje. Naime, prijedlog HUP-a je da se sadašnja stopa od 15 posto smanji za dva postotna boda, na 13 posto. Određeni izdatak bi se odbijao od bruto plaće i na njega se ne bi plaćali doprinosi, a za tu opciju odlučio se ministar financija.
Što se tiče prireza i poreza na dohodak “razrađuju se modeli“, a prema neslužbenim izvorima, ideja je da se prirez u potpunosti ukine. Istodobno će se lokalnim jedinicama u toj opciji dati mogućnost da same određuju stopu poreza na dohodak. Tu još postoji varijanta uvođenja granične porezne stope koja ovisi o trenutačnoj razini prihoda, a ona bi se određivala unutar zakonom definiranog raspona.
Grad Zagreb koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza
Ukidanje prireza daleko najviše bi pogodila Zagreb. Prihodi od prireza lani su u gradu Zagrebu iznosili 955 milijuna kuna (126 mil. eura), navodi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. A Grad Zagreb je u posebnom režimu i koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza od 18 posto. Zaposleni Zagrepčani s prosječnom plaćom mogli bi dobiti povišicu od oko 30 eura, kad bi se prirez ukinuo.
Gradovi poput Opatije, Čakovca, Pleternice, Sinja i Vodica posljednjih godina su ukidali ili smanjivali prihode. Podaci pokazuju da četvrtina njih funkcionira bez ubiranja prireza. Sve veće mogućnosti financiranja gradskih projekata i kompenziranja smanjenih prihoda od prireza kroz EU fondove glavni su razlog tome.
Lokalne jedinice su lani imale suficit od tri milijarde kuna i to je ministru financija glavni argument za otvaranje ovog pitanja za ideju ukidanja prireza oko koje će se tek razgovarati s Udrugom gradova i jedinica lokalne samouprave.
Nakon mogućeg zadiranja u poreze i prireze neće trebati nadoknađivati gubitak u prihodima, smatraju u Vladi.
A lokalne jedinice će poticati da se same poigraju lokalnim porezima, posebno paušalnim porezima u turizmu.
Postupno će se povećavati trošarine na energente
Za drugi mirovinski stup od pet posto neće se zadirati u izmjene stopa doprinosa kaže ministar financija, niti za zdravstveno osiguranje koje trenutno iznosi 16,5 posto. HUP je na to sve predlagao smanjenje od 15 posto.
Na 2 bruto plaće ide trošak zdravstvenog osiguranjima riječ je o iznosu koji plaćaju poslodavci tim bi se smanjenjem ne bi se povećala neto plaća, nego bi se rasteretili poslodavci.
Postupno će se vraćati trošarine na energente kao što su gorivo te će se ukidati ograničene marže, a neće se dirati opća stopa PDV-a.
Iz Vlade poručuju da nema smisla subvencionirati strane turiste i da ide turistička sezona. To znači da bi na ljeto cijena goriva trebala porasti.
Stope od 10 i 18 posto ostaju iste, kad je riječ o porezu na dobit, ali će biti sitnih korekcija.
Najviša stopa poreza na dohodak od 30 posto koju u Hrvatskoj plaća oko 11.000 ljudi neće se ukinuti. Polovica njih je u Zagrebu pa bi se tim potezom u Zagrebu uzelo oko milijardu kuna prihoda.
