Vlada je u Sabor poslala prijedlog mirovinske reforme. I dok
joj se oporba i sindikati nastavljaju žestoko protiviti, ministar
Marko Pavić hvali se kako će reforma
omogućiti povećanje mirovina i održivost
proračuna. Koplja su se lomila oko dodatka od 27 posto, koji
je isprva bio obećan samo onima u prvom mirovinskom
stupu.
No, ministar je sada pronašao rješenje i za ostale štediše.
Četiri mjeseca Pavićevo ministarstvo brusilo je detalje. "Cilj ove izmjene je osigurati veće mirovine, ali isto tako osigurati finacijsku stabilnost javnih financija i odživost sistema", najavio je Marko Pavić (HDZ), ministar rada i mirovinskog sustava.
Pa Hrvati moraju dulje raditi.
U mirovinu se sada odlazi sa 65 godina starosti. Plan da se dobna granica poveća 2038. godine sukladno važećem zakonu, nije dovoljno ambiciozan. Pa ćemo u mirovinu sa 67 godina starosti, pet godina ranije. No svi s 41 godinu staža, bez obzira na dob, moći će u punu mirovinu. Mjesec dana manje rada penalizirat će se s 0.34 posto manje mirovine. Ali će se i nagrađivati svaki mjesec rada više.
"Fali nam 17 milijardi kuna godišnje, dogodine 18 pa 19,2 pa 19.6 milijardi. Dugoročno imamo eksploziju javnih financija, mlade umriovljenike s malo godina radnog staža", kazao nam je ministar Pavić.
Nema ukidanja drugog stupa niti prisile da se prijeđe u prvi, a ni straha od ukidanja dodatka. On ostaje 27 % na prvi stup. Za one koji su u drugom stupu, dodatak iznosi nešto više od 20 %, dok je novost štednje u trećem dobrovoljnom stupu neoporeziva isplata, a neće biti ni plaćanja naknada.
"Predviđamo da će većina ostati u 2. stupu. Ovim komprmomisnim prijeldogom ne odustajemo od originalne ideje da svi imaju pravo prelaska. I s tim dodatkom od 27 posto na drugi stup tih je tih 300 tisuća ljudi ne bi imalo ni najnižu mirovinu", nadodaje ministar Pavić.
Oporba je skeptična i ne daje zeleno svjetlo:
"Mislimo da je visina mirovina neodrživo mala, da ogromnom broju našem umrovljenika prijeti siromaštvo i to je alarm i svaka reforma mora voditi računa o tome", smatra Branko Grčić (SDP).
"Pretpostavljam da će i ova reforma iznjedriti neko dobro rješenje, ali u finalu kad važete loše i dobro ne mora biti pozitivan rezultat", rekao je Silvano Hrelja (HSU). Vladajući koji tvrde da ušteda do 2040. po proračun iznosi 11 milijardi kuna, od reforme nemaju namjeru odustati.
