Rebalansom proračuna podignuta je procjena ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) s 0,5 na 1,1 posto, zbog boljih makroekonomskih uvjeta od planiranih te gospodarskih pokazatelja za treći kvartal koji ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja u gospodarstvu Hrvatske, rekao je ministar financija BorisLalovac.
Također, istaknuo je Lalovac obrazlažući prijedlog rebalansa, prihodi proračuna puno su pozitivniji od prvobitno planiranih, napomenuvši kako to ukazuje da su bili konzervativno planirani.
"Novim planom za 2015. godinu planira se povećanje prihoda državnog proračuna sa 106,4 na 108,2 milijarde kuna, znači za 1,8 milijardi kuna. Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijardi odnosi se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600-700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda", rekao je Lalovac, pojasnivši da se potonje odnosi na uključivanje nekih novih korisnika u proračun.
Povećanje prihoda od poreza na dobit
Najveće povećanje prihoda odnosi se na PDV, gotovo 750 milijuna kuna, uslijed, kako je rekao, izraženijeg povećanja potrošnje nakon poreznih izmjena i pozitivnije turističke sezone. Istaknuo je i povećanje prihoda od porez na dobit za 440 milijuna kuna, ocjenivši da je to rezultat ranijih mjera ove Vlade vezanih uz oslobađanje od plaćanja poreza reinvestirane dobiti
"To znači da su bili pozitivni efekti Vladinih mjera ekonomske politike u zadnje tri godine i sada se to vidi u većim akontacijama poreza na dobit", ocijenio je Lalovac. Naveo je i da su povećani prihodi od posebnih poreza i trošarina za 650 milijuna kuna.
Također, dio većih prihoda odnosi se i na prijenos mirovinske štednje iz drugog u prvi stup, za otprilike 400 milijuna kuna, no pritom je Lalovac istaknuo i da se zbog veće zaposlenosti prvi mirovinski stup puni bolje od očekivanja.
Rashodi proračuna povećavaju se za za isti iznos kao i prihodna strana, dakle za 1,8 milijardi kuna, rekao je. Pritom je najvećim dijelom izvršena korekcija rashoda za zaposlene za dva ministarstva - u Ministarstvu unutarnjih poslova za 111 milijuna kuna te u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za 131 milijun kuna. Potonjem ministarstvu je odobren i iznos od otprilike 300 milijuna za jubilarne nagrade. Lalovac je pritom istaknuo da ministarstva imaju znatnije manje rashode za zaposlene nego 2011. godine.
Povećavaju se za 540 milijuna kuna i materijalni rashodi, no samo evidencijski, kazao je Lalovac, pojasnivši da se uvode sveučilišta i drugi korisnici u proračun, te se ti materijalni rashodi pokrivaju iz njihovih vlastitih prihoda pa ne utječu na deficit.
Deficit ostaje na 12,5 milijardi
Naveo je i da se povećavaju subvencije za 540 milijuna kuna i to prvenstveno zbog povećavanja izvora financiranja koja ne utječe na deficit opće države, dodavši da je riječ o europskom poljoprivrednom jamstvenom fondu za subvencije poljoprivrednicima, koje će umjesto u 2016. biti isplaćene u ovoj godini.
Korekcije su na rashodnoj strani učinjene i za jedinice lokalne i regionalne samouprave, za 210 milijuna kuna, povećana su i sredstva za socijalne naknade za 150 milijuna kuna, zbog indeksacija mirovina izdvojeno je 133 milijuna kuna više, a za dječji doplatak 90 milijuna kuna.
"Deficit opće države ostat će na 12,5 milijardi kuna, što je 3,8 posto BDP-a po cash metodi. Izvanproračunski korisnici su također ostvarili određene planirane uštede, kao i jedinice lokalne samouprave, koje planiraju manjak od svega 0,1 posto BDP-a, što ukazuje da nije bio veliki utjecaj promjene porezne politike bio na njihove prihode", istaknuo je Lalovac.
Izrazio je zadovoljstvo što se nužno povećanje rashoda ne pokriva se iz kredita nego iz organskih prihoda i to temeljem odluka Vlade koje su poticale investicije i potrošnju.
"Imamo po prvi put zadovoljstvo da neće biti povećanog deficita, a izvršit ćemo sve usluge prema najugroženijima i indeksaciju mirovina, kao što smo obećali", zaključio je Lalovac.
Premijer ZoranMilanović krtako je ocijenio da su to dobre vijesti i činjenice.
Izvršenje proračuna za 2015. bit će pozitivno
Vlada je u četvrtak prihvatila i izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo ovogodišnje polugodište. Ministar Lalovac podsjetio je da je u tom razdoblju BDP porastao za 0,8 posto, inflacija se stabilizirala oko nule, porasli su i industrijska proizvodnja, promet od trgovine na malo, smanjena je stopa nezaposlenosti, a robni izvoz je porastao za 11,5 posto.
"Znači svi makroekonomski pokazatelji imaju pozitivan trend", rekao je Lalovac, dodavši da se to može očekivati i za sedmi i osmi mjesec te se očekuje rast u trećem ovogodišnjem kvartalu veći nego u prethodnima. Stoga, kako je rekao, može biti premašen i projicirani godišnji rast BDP-a iz prijedloga rebalansa proračuna za ovu godinu od 1,1 posto.
Što se tiče prihoda, rekao je da su oni od PDV-a u prvom polugodištu porasli za 7,6 posto, a povećani su i prihodi od drugih poreza i trošarina. Napomenuo je da je u prvih pola godine iskorištenost sredstava iz EU-ovih fondova dostigla tri milijarde kuna, u odnosu na 1,2 milijarde kuna iz prve polovice prošle godine.
Kod rashoda, oni se uglavnom izvršavaju i svi su pod kontrolom, rekao je. Lalovac je ustvrdio da je Vlada postigla značajne proračunske uštede što se, kako je rekao, vidi po primarnom suficitu. Samo prošle godine, kako je rekao, on je bio 6,6 milijardi kuna, a sa sredstvima prebačenim iz drugog u prvi mirovinski stup 9,6 milijardi kuna, a ove godine je 5,6 milijardi.
"Sve brojke iz prvih šest mjeseci pokazuju i da će izvršenje kompletnog proračuna za 2015. biti pozitivno", zaključio je Lalovac.
Vlada je, zbog održavanja parlamentarnih izbora, donijela i odluku o privremenom proračunskom financiranju u prva tri mjeseca 2016. godine. Prihodi su za to razdbolje utvrđeni na razini prvog kvartala 2015., kao i rashodi.
"Sve planirano uredno će se izvršavati, bez zaduženja na međunarodnom tržištu, a manjak će se financirati zaduženjem na domaćem tržištu", rekao je Lalovac.
Pred Vladom je danas bio i prijedlog zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Uredba kojom je Vlada već regulirala tu materiju uskoro prestaje vrijediti pa se predlažu zakonske izmjene, kojima se poticaji vraćaju, na razini 50 milijuna kuna godišnje, ali sada prema varijabilnoj formuli koja ovidsi o oročenim depozitima.
