Samo nekoliko dana nakon izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da bi Slovenija mogla odgoditi ratifikaciju sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji sve dok se dvije zemlje ne dogovore oko obeštećenja hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, hrvatska Vlada povukla je svoju podršku sudskoj parnici od 19. travnja.
Slovenska agencija STA prenosi da izvori iz hrvatske Vlade objašnjavaju kako je zaključak od 19. travnja s pravne strane bio nepotreban, te da se može tumačiti kao pritisak na pravosuđe.
Podsjetimo, Vlada je donijela zaključak na zatvorenom dijelu sjednice da podupire tužbe PBZ-a i Zabe protiv Ljubljanske banke, tj. njene nasljednice, vodeće slovenske banke NLB-a. PBZ i Zaba su preuzele na sebe potraživanja štediša Ljubljanske banke, koji nisu mogli povući svoje uloge nakon raspada Jugoslavije. Hrvatska je, podsjetimo, ta potraživanja najprije pretvorila u javni dug, a onda ga ustupila bankama. Slovenci traže da se to riješi sukcesijom.
Hrvatska strana ne želi sukcesiju
Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić kazala je nakon sjednice Vlade, kada je podrška povučena, da Hrvatska nije promijenila stav prema problemu. A taj stav nije u potpunosti jasan i nagađa se da bi se trebao definirati nakon skorog sastanka premijera Zorana Milanovića i Janeza Janše.
No, poznato je da hrvatska strana vidi nekoliko poželjnih rješenja spora. Među ostalima, to je izdavanje obveznica Republike Slovenije hrvatskim štedišama u visini njihove devizne štednje, ali i mogućnost da Slovenija štedišama dug plati zaduženjem u inozemstvu.
Nakon donošenja odluke 19. travnja, Pusić je rekla i da hrvatska strana neće potraživati obeštećenje u okviru sukcesije te da nije točno da je prošla vlada na to pristala 2010. godine, što pak tvrde Slovenci.
Europska komisija smatra spor oko Ljubljanske banke bilateralnim pitanjem.
