Vlada je današnju sjednicu započela izvješćem o svojih prvih 100 dana u Banskim dvorima.
"Prvih 100 dana rada Vlade bilo je prilično intenzivno", kazao je Plenković i dodao da je u medijima čitao kako 'završava medeni mjesec'.
"Ako je ovo medeni mjesec nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti, kakav smo tretman imali i koliko je pitanja bilo na dnevnom redu", rekao je Plenković i dodao.
"Očekujem od vaš još veći angažman u razdoblju koje je pred vama", rekao je Plenković.
"Javni dug smo identificirali kao jedan od ključnih rizika i kao takav zauzima visoko mjesto na listi naših prioriteta. U samom programu Vlade zacrtali smo cilj da ćemo smanjiti udio za 10%", rekao je ministar Marić.
"Prvi puta smo u našoj recentnoj prošlosti zabilježili smanjivanje javnog duga", poručio je Marić i dodao da je za 2018. godinu javni dug planiran na 78,6% BDP-a, a 2019. godine 75,3%.
"Temeljito smo proučili prijedlog i u našem očitovanju iznosimo i argumente i činjenice koje u cijelosti odbacuju sve prijedloge koje su neosnovani i neutemeljeni te predlažemo Saboru da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja kolegi Barišiću. Mi ćemo o ovome imati i raspravu u Saboru", rekao je premijer Andrej Plenković.
Očitovanje je usvojeno.
"Vlada Republike Hrvatske smatra da svi navedeni razlozi iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Pavi Barišiću nisu utemeljeni te da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru. Svoj stav Vlada temelji na činjeničnom supstratu koje je sadržano u ovom očitovanju, s ciljem kako netočni i paušalni navodi iz Prijedloga za pokretanje povjerenja ministru Barišiću ne bi ostali neosporeni", dio je obrazloženja Vlade.
Medved: 'Jedinstveni zakon o braniteljima priveden je kraju'
Ministar branitelja Tomo Medved rekao je u četvrtak da je jedinstveni zakon o braniteljima priveden kraju te da se provodi posljednje usklađivanje s resornim ministarstvima, a svoj rad u prvih sto dana Vlade, iako nije želio dati konkretnu ocjenu, opisao je kao intenzivan i uspješan.
"Intenzivno, radno i uspješno. Radi se o nizu aktivnosti koje ste mogli pratiti u zadnjih sto dana. U ministarstvu smo intenzivno radili, priveli smo kraju naš jedinstveni zakon o braniteljima za koji provodimo posljednje usklađivanje s resornim ministarstvima. Proveli smo pilot projekt preventivnih medicinskih pregleda na području Vukovarsko-srijemske županije za koji u ovoj godini krećemo na području cijele Hrvatske, u svim županijskim bolnicama", kazao je Medved novinarima uoči početka sjednice Vlade na upit da ocjeni svoj rad u prvih sto dana Vlade.
Naveo je da je za to osigurano dovoljno financijskih sredstava te istaknuo da je pokrenut niz mjera za intenzivno stambeno zbrinjavanje te još niz konkretnih aktivnosti od životnog značaja za braniteljsku populaciju.
Složio se s novinarskom tvrdnjom da se radi o nastavku onoga što se i prije radilo. "Nastavili smo ono što se prije radilo. Posebno smo pozornost posvetili omogućavanju kroz proračunska sredstva za što sam zahvalan premijeru, Vladi i Saboru. Imamo osigurana sredstva koja podržavaju sve te ranije aktivnosti i mjere. Zadovoljni smo i nastavljamo intenzivno realizirati sve te mjere koje smo dosad kroz administrativnu pripremu pripremali. Sada krećemo u praksi kako smo planirali", kazao je Medved.
Nije želio dati ocjenu za svoj rad, poručivši neka o njegovom radu sudi populacija o kojoj skrbi. "Njima prepuštam tu ocjenu", dodao je.
Obuljen: 'Najviše smo radili oko proračuna i dodjele sredstava'
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je u četvrtak kako se u prvih sto dana vlade najviše radilo oko proračuna i dodjele sredstava, što kulturna javnost zna.
"Značajno smo ove godine pomaknuli rokove i mislim da će se to će se vrlo pozitivno odraziti na kulturnu produkciju", rekla je ministrica u četvrtak, uoči početka sjednice vlade.
Upitana koje je projekte svojeg prethodnika nastavila, a koje ne, Obuljen Koržinek je ustvrdila kako ne stopira nikakve projekte, već nastavlja ono što je započeto, ono što je dobro i od prethodnika i svih prethodnih vlada.
Kujundžić: 'Zdravstveni sustav u Hrvatskoj dobar'
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u četvrtak kako je "sustav hrvatskog zdravstva dobar, te ga samo treba stabilizirati financijski, organizacijski i nadasve ljudskim resursima".
Novinare je prije početka sjednice Vlade zanimalo što je ministar Kujundžić napravio u prvih stotinu dana Vlade u svom Ministarstvu na što im je on najavio kako će danas imati izvješća po resorima Vlade što je tko radio i napravio.
"Ja mogu reći da nisam puno napravio, a niti ću napraviti puno u skoroj budućnosti puno, no sustav hrvatskog zdravstva je dobar i njega treba samo stabilizirati financijski, organizacijski i nadasve ljudskim resursima", ocijenio je Kujundžić rad u prvih sto dana u svome Ministarstvu.
Na konstataciju kako je za vrijeme mandata njegova prethodnika zabilježen dosta visok i snažan rast neplaćenih potraživanja odnosno usluga koje su napravljene, a nisu plaćene i pitanje je li uspio promijeniti trend, odnosno misli li da će to biti u stanju napraviti u godini koja je pred njim, Kujundžić je rekao da je to zapravo stvar administracije u bolnicama. "Dakle, zakon je tu jasan i tu samo treba biti učinkovit, dakle administracija u bolnicama, i vjerujem da su već sada učinkoviti i da će u naredno vrijeme biti učinkovitiji nego što su bili do sada", pojasnio je.
Upitan o gužvama u hitnim bolničkim prijamima i kako tome stati na kraj, Kujundžić je najavio kako će to učiniti s objedinjenim hitnim prijamima i povećanjem broja liječnika koji su u Hitnoj. Uz to, dodao je, negdje za godinu dana trebale bi izaći i prve generacije specijalista Hitne medicine koji će dežurati.
Kao primjer naveo je kako su Englezi riješili dio problema na taj način što su u hitne bolničke prijame ovisno o veličini bolnica stavili nekoliko liječnika Opće prakse gdje kada dođe pacijent s bolovima u prsima, trbuhu, glavi, prvo ide u te ordinacije.
"Vidjet ćemo, modele ćemo tražiti od postojećih poboljšanja, do eventualno dobrih iskustava drugih kuća", kazao je.
Kada je u pitanju vrijeme kada će se sve to vremenski dogoditi vezano uz poboljšanje zdravstvenog sustava, Kujundžić je poručio novinarima kako se nikada nije predavao u svome radu, te ih je zapitao "hoće li hrvatski mediji napraviti revoluciju u idućih mjesec dana", te je sam i odgovorio kako neće.
Dvije sindikalne središnjice dale prolaznu ocjenu Vladi za prvih sto dana
Lideri dvije sindikalne središnjice dali su prolaznu ocjenu Vladi za prvih sto dana, pri čemu se Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) "pridružuje rastućoj većini koja smatra kako Vlada ne ide u dobrom smjeru", dok Hrvatska udruga sindikata (HUS) naglašava da je aktualna Vlada "bolja od prethodnih".
Prvih 100 dana Plenkovićeve Vlade u nama ne budi optimizam je se nastavlja razvoj Hrvatske kao bogate zemlje osiromašenih građana, a Vlada pogoduje poslodavcima na način koji potiče daljnje iseljavanje. Pritom, premijer Plenković ne može preuzeti sve zasluge za dobre poteze jer je većinu zakonskih prijedloga pripremila prethodna Vlada HDZ-a i MOST-a, ali je svakako odgovoran za njihov konačni izgled, ocijenio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.
Dodao je da za dosadašnji rad Vlade daje dvojku za "tehničku izvedbu", uz dodatak plusa za "umjetnički dojam".
Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević kaže da je aktualna Vlada u usporedbi s prethodne dvije vlade u svojih prvih sto dana zaslužila prolaznu ocjenu, i to najviše jer je zagrizla konkretnu kiselu jabuku, sveobuhvatni paket poreznih reformi. Tim paketom je malo manje od 400 tisuća naših građana izmaknulo dodatnim poreznim opterećenjima, dok su primanja dobrog dijela građana ipak povećana, kaže Matijašević. Dodaje da je ta reforma rasteretila poreza na dobit male i srednje poduzetnike koji trebaju biti lokomotiva razvoja.
Prvih "Vladinih 100" obilježila je netransparentnost i neuključivost, izostanak procjene učinaka propisa te njihova nekvaliteta i neodrživost, otvoreno pogodovanje poslodavcima na štetu radnika uz samohvalu kako je to dobro i nužno, poduzimanje mjera koje bogate, uključujući političku elitu, čine bogatijima, a siromašne siromašnijima odnosno izostanak političke volje za rješavanje problema u interesu većine, kaže se u priopćenju SSSH-a. Ta središnjica drži da se nastavlja formalni socijalni dijalog i neuključivanje sindikata u većinu reformi i zakona, dok su udruge poslodavaca uključene i s Vladom kroje sudbinu radnika.
Matijašević iz HUS-a također naglašava da je aktualna Vlada povećala minimalnu plaću, ali nedovoljno. Pri tome iskazujemo protivljenje što se nije išlo u daljnja povećanja minimalne plaće najmanje do iznosa 40 posto prosječne plaće, ističe on.
Od pozitivnih poteza možemo istaći postizanje dogovora sa sindikatima državnog sektora, no istovremeno osuđujemo izostanak dogovora sa sindikatima javnih službi s obzirom na moguće razmjere štete i prelijevanje posljedica i u druge sektore, ističe SSSH i pozdravlja povećanje minimalne plaće koje, međutim, ističe, nije dostatno za neutralizaciju štete porezne reforme u korist već bogatih. Oni s plaćom do prosječne nisu dobili ništa, a upravo njihovi veći prihodi direktno bi se prelili u potrošnju i potakli daljnji rast, ističe SSSH.
HUS pak ističe da ono što ne valja jest lagodno i lakonsko davanje obećanja i izricanje namjera bez da se prethodno usuglasilo unutar same vlade i unutar stranaka koje participiraju u vlasti, što se najbolje vidi kroz neodržive i nestručne iskazane namjere oko otkupa Ininih dionica, kroz prodaju 25 posto manje jedne dionice HEP-a. Matijašević zaključuje da je "sve skupa ipak prolazno".
Novosel dodaje kako su niske plaće, loši uvjeti rada te nezaposlenost razlozi iseljavanja iz Hrvatske koje Vlada nastavlja ignorirati. Dapače, izjavljuje kako će se povećati kvota za uvoz stranih radnika jer većina od gotovo 240.000 nezaposlenih nije iskoristiva. Vlada koja se olako odriče potencijala više od 14 posto aktivnog stanovništva, umjesto da učini sve na njihovu osposobljavanju i zapošljavanju, ne zaslužuje našu podršku jer, lakše je otvoriti granice za useljavanje i iseljavanje, zaključuje SSSH.
