Što se tiče Vukovara, premijer Milanović je kazao da poziva one "koji su možda u dobroj vjeri, preemotivno, povrijeđeno reagirali, da shvate da pravna država mora funkcionirati i da na to moramo gledati kao na završetak reintegracije". "To je Hrvatska i tamo se poštuju hrvatski zakoni, a onima koji ne vole Hrvatsku i koji se nikad nisu pomirili da je Vukovar u Hrvatskoj, vidjeti natpis na ćirilici tamo gdje piše Republika Hrvatska je noćna mora", kazao je Milanović.
"Poslovica kaže da plemstvo obvezuje", kazao je još premijer dodavši da smo u poziciji smo da se moramo ponašati po višim standardima. Dodao je da se ovo radi našom voljom, da to nije nikakva vanjska sila, te da je Hrvatska majka svim svojim građanima kojim god pismom pisali.
Što se tiče slučaja "lex Perković", Milanović je ocijenio da to postaje sve više unutarpolitičko pitanje. Kazao je da će svi za koje postoji razlog biti tretirani pred pravosudnim tijelima, te da "svi koji su ovih 20 godina zataškavali tajne sad bi da se hitno te stvari maknu iz Hrvatske". Kazao je da u oporbi govore da hrvatski pravosudni sustav nije zreo za bavljenje slučajem Perković, pa je poručio da "bi se na njihovom mjestu odrekao državljanstva" jer "to je takav manjak samopoštovanja koje ne mogu shvatiti".
"Ovo je kapitalno političko pitanje koje treba riješiti u Hrvatskoj, a ja nisam čuo uvjerljive argumente protiv toga", kazao je premijer na početku zasjedanja.
Novosti u zakonu o predstečajnoj nagodbi
Na današnjem dnevnom redu Vlade 20-ak je točaka, a prvo je prihvaćen prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Uredbom se želi otkloniti još neke dvojbe u predstečajnoj nagodbi uočene u praksi. Propisuje se tko točno podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je dosadašnja formulacija mogla dovesti do različitog tumačenja, pa je propisano da prijedlog podnosi Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće.
Prijedlogom uredbe dopunjuje se sadržaj izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika dodavanjem popisa svih postupaka (parničnih, upravnih, ovršnih, postupaka osiguranja itd.) koje dužnik vodi prema trećima. Navedena je promjena nužna kako bi sudionici postupka predstečajne nagodbe, odnosno svi dužnikovi vjerovnici, imali uvid u njegovo cjelokupno financijsko stanje te obveze koje prema njemu imaju treće osobe koje potencijalno mogu biti presuđene, odnosno okončane u njegovu korist.
Prilagođavaju se i rokovi za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja na način da se postojeći rok od 30 dana skraćuje na 15 dana, uz istovremeno omogućavanje dužniku da, nakon ročišta za glasanje na kojem plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja do novog ročišta za glasanje, a sve kako bi se postigao dogovor s vjerovnicima, sklopila nagodba i izbjegao stečaj.
Vlada omogućuje reviziju invalidskih mirovina
Prihvaćen je i prijedlog uredbe o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Time se žele isključiti pokušaji svake zloupotrebe medicinske dokumentacije u postupku utvrđivanja prava na osnovi invalidnosti te omogućiti učinkovitiji nadzor i kontrola korištenja prava iz mirovinskog osiguranja i na mirovinsko osiguranje, te isplate svih mirovinskih primanja. Predloženim odredbama omogućuje se obustava isplate mirovinskih primanja u slučajevima kad Zavod ne može pribaviti službenim putem podatak ili ispravu potrebnu za isplatu mirovinskog primanja, a stranka ih ne dostavi u ostavljenom roku.
Uvodi se i mogućnost kontrolnog pregleda radi nadzora i kontrole utvrđenih prava na temelju invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili opće nesposobnosti za rad članova obitelji tijekom korištenja tih prava, bez vremenskog ograničenja, te se propisuje mogućnost da se pravomoćno rješenje o pravu na mirovinsko osiguranje ili iz mirovinskog osiguranja može izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon.
Vlada je odbacila i prijedlog izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji je podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada, a kojim su predložili smanjenje plaća od 21%. Ministar Bauk je kazao kako je plaća državnim dužnosnicima smanjena od 2009. do danas za 18 posto, a smanjenjem plaća od 21% kako predlažu laburisti narušio bi se i sustav plaća u javnom sektoru.
