Vlada će, čini se, odustati od dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama kojima bi se omogućilo praćenje i lociranje građana putem mobitela za vrijeme elementarnih nepogoda, poput sadašnje pandemije koronavirusa, doznaje Jutarnji. Takve odredbe su trebale biti donesene odmah nakon proglašenja mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite, pa su tako 19. ožujka poslane na hitno usvajanje.
No, kritike oporbe i stručne javnosti dovele su do toga da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković posljednjeg dana ožujka najavio drugo čitanje tih dopuna. No, do danas ga, doznaje se, nitko nije pročitao.
"To je doneseno u onoj krizi kad je sve to s epidemijom krenulo. Nije tu bilo neke zle namjere. Ne znam, nije se o tome više raspravljalo, nije rečeno ni odustajemo, ni ne odustajemo. Možda je sada najbolje od toga odustati, pa vidjeti što će biti na jesen", rekao je jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca.
Božinović popljuvao zakon
Predloženim mjerama praćenja i lociranja građana nije bilo definirano ništa; niti skupina građana koja je njima obuhvaćena, niti vremensko ograničenje; pa čak niti to što će se činiti s prikupljenim podacima. Uz to, HDZ je planirao donijeti dopune zakona običnom saborskom većinom, no mnogi su; od oporbe, preko pučke pravobraniteljice, do predsjednika države; upozorili kako se zakoni kojima se zadire u osnovna ljudska prava, u ovom slučaju pravo na privatnost, moraju donositi dvotrećinskom saborskom većinom.
Čini se da niti u samom HDZ-u nije bilo sloge oko praćenja ljudi putem mobitela. Tu je ideju snažno zagovarao posebni premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnostRobert Kopal. No, navodno je ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalno stožera civilne zaštite rekao kako je prijedlog toliko loš da se više nikada ne bi trebao pojaviti u drugom čitanju.
"Ako zakonske izmjene i ne prođu, imamo sada naprednije rezervne mogućnosti", komentirao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, potencijalne izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Razvoj mobilnih aplikacija
Niti Europska komisija više ne gleda blagonaklono na praćenje građana putem mobitela. Stoga je nedavno izdala preporuke zemljama koje su takve odredbe već donijele, poput Slovačke, da praćenje mora biti dobrovoljno, temeljeno na pristanku korisnika te da se mora primjenjivati u skladu s europskim pravilima o zaštiti privatnosti i osobnih podataka. Uz to, prikupljeni podaci trebali bi biti interoperabilni, tako da se mogu dijeliti na europskoj razini, čime bi se trebao uspostaviti alat za efikasnije upozoravanje ljudi na opasnost zaraze.
"U okolnostima u kojima mjere uvedene zbog epidemije polako popuštaju, a najavljuju se i sljedeći koraci popuštanja, takav zakon u Saboru više nije moguće donijeti, niti on ima smisla. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o elektroničkim medijima bio je loš i nedomišljen i nije odgovarao svrsi zbog koje je navodno predložen. S obzirom na recentne stavove Europske komisije, vjerujem da takav zakon više neće ugledati svjetlo dana i držim da je to jako dobro. Vjerujem da će završiti u nekoj ladici. I treba, jer tamo mu je i mjesto", smatra potpredsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin.
Mnoge države su se, umjesto praćenju građana, okrenule razvoju mobilnih aplikacija, koje će služiti zdravstvenim službama za sprječavanje ponovnog razbuktavanja pandemije. U Hrvatskoj se to nastoji postići osobnom asistentom Andrijom.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
