Čini se kako je Vlada odlučila odustati od namjere da poveća izdvajanje doprinosa u drugi mirovinski stup za jedan posto od 2022. godine. Naime, portal Novac.hr je još i prije rekonstrukcije Vlade dobio od Ministarstva rada i mirovinskog sustava dobio odgovor u kojem se ne spominje kada će se početi provoditi povećanje stope za drugi mirovinski stup. Sada je novi ministar, Josip Aladrović odlučio krajem mjeseca održati sastanak sa socijalnim partnerima i predstavnicima obveznih mirovinskih fondova, na kojem bi moglo biti riječi i o ovom potezu.
"Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od pet posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje. Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup", stoji u ranijem odgovoru MRMS-a.
Odustali od striktne primjene
Bivši ministar Marko Pavić je za vrijeme mirovinske reforme naglašavao kako će se stopa drugog mirovinskog stupa 2021. povećati s pet na 5,5 posto, da bi godinu dana poslije porasla na šest posto. Pavićev cilj bio je s vremenom povećati izdvajanja za drugi stup na prvotno predviđenih deset posto. U MRMS-u tvrde kako nisu odustali od povećanja izdvajanja, ali da ipak u tom slučaju treba voditi računa o stanju državnih financija. Neslužbeno se doznaje kako i Aladrović zastupa povećanje izdvajanja u drugi stup, ali i da će poštivati odluke Vlade kada je u pitanju državni proračun.
Trenutačno se za obvezno mirovinsko osiguranje (prvi stup) izdvaja 15 posto bruto plaće, a za drugi stup odlazi pet posto. Mirovinskom reformom je još 2002. bilo predviđeno da se izdvajanja u drugi stup povećaju s pet na deset posto, a da se u prvom stupu izdvajanja smanje s 15 na 10 posto. To dosad niti jedna Vlada nije učinila, unatoč obećanjima, a razlog tome je manjak novca u državnom proračunu iz prvog stupa, ako se proporcionalno povećaju izdvajanja za drugi stup, a smanje za prvi stup.
Zakidanje proračuna i radnika
To u jednoj godini znači milijarda kuna manje u proračunu, ako se izdvajanja za prvi stup smanje za jedan posto. Ako bi se izdvajanje smanjivalo za pola posto, država bi u 10 godina ostala bez pet milijardi kuna, čega se niti jedna Vlada ne želi odreći. No, ako bi vladajući odlučili povećati izdvajanja za drugi stup, ali i ne smanjivati ih u prvom stupu to bi dovelo do novog problema, jer bi radnici bili dodatno opterećeni izdvajanjima s bruto plaće, a poslodavci ne bi bili konkurentni na međunarodnom tržištu.
Naravno, moguća su i rješenja kojim bi se jačao drugi stup, bez uskraćivanja priljeva novca u proračun, kao i kompenzacijske mjere kojima se ne bi toliko opterećivala bruto plaća zaposlenika. No, rješenje ovog 17 godina starog problema će zahtijevati kreativnost i koordinaciju između MRMS-a, Ministarstva financija, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
