Sadašnjost je svijetla, ali budućnost i nije tako sigurna. Nakon upozorenja stručnjaka i oporbe, Vlada je priznala: moguće je da se recesija kotrlja prema Hrvatskoj. Ipak, tvrde da čine sve kako bi u lošim godinama građanima bilo bolje.
Ako se uzdamo samo u turizam, iz Italije i Njemačke ne stižu dobre vijesti. Recesija utjeruje strah u kosti Hrvatima.
"Jučer na povratku iz Bruxellesa čovjek na ulasku u avion me pita dobro, ministre jesmo li mi u recesiji", kazao je Zdravko Marić, ministar financija.
Nismo u recesiji, ali moramo biti oprezni
I odgovor je - nismo. No, oštar pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te ulazak Italije u recesiju i smanjenje gospodarskog rasta Njemačke pozivaju na oprez.
"Vidjeli smo da kod nas se to prelijeva s jednim manjim odmakom, ali kad dođe, onda imamo puno teže posljedice za naše gospodarstvo", kazao je saborski zastupnik, Tomislav Panenić.
"Što će se događati idućih godina teško je prognozirati, no činjenica je da se hrvatska vlada miri s time", rekao pak je zastupnik Branko Grčić.
Ministar financija miran, ali oprezan
Miran, ali oprezan je ministar financija. Kaže kako ova Vlada posljednje tri godine radi na tome da se negativni trendovi lakše amortiziraju.
"Tri godine za redom javni dug smanjujemo, a istovremeno smanjujemo poreze, rasterećujemo gospodarstvo i građane. Dakle, u dobrim godinama činimo iskorake kako bi ako eventualno i nastupe neke loše godine naravno lakše i bolje to podnijeli" , kazao je Marić.
Recesija iz 2008. godine ukupno je srušila BDP za 12 posto. Hrvatska je tada imala proračunski deficit, deficit tekućeg računa platne bilance i rastući javni dug.
Repriza recesije nije isključena
Hrvatska danas bilježi rast BDP-a, proračunski suficit, rast potrošnje, a smanjuje se i javni dug. No, bivši ministar financija ne isključuje reprizu već zaboravljene recesije.
"Udio javnog duga je bio 30, a sad je 76 posto, nismo imali 300 tisuća blokiranih, danas imamo. Nismo imali na tržištu gdje se prodaje dug građana negdje oko 20 milijardi kuna i nije bilo tih novih gotovinskih kredita", kazao je bivši ministar financija, Boris Lalovac.
Prijeti li Hrvatskoj nova recesija? Lalovac: 'Ne bi rekao da stojimo bolje nego 2008. godine'
Marić odgovara kako je država na zdravim nogama. To dokazuje i slučaj Uljanik gdje je država do sada na račun jamstava uplatila 2,8 milijardi kuna.
"Odgovorno tvrdim, bez obzira što je to ogroman iznos, da to nije dovelo do ugroze javne financije", rekao je Marić
Gospodarstvo ne može izdržati još puno udaraca
No, više takvih udaraca ne bi izdržalo ni puno jače gospodarstvo. Pogotovo ako bi podbacila najjača grana.
"Mi imamo najave 4-5 posto povećanja za sad, ali, kažem, usporenije je malo tako da će ono što je recimo bilo prodano prošle godine u prvom mjesecu, ove godine biti u četvrtom ili petom", kazao je ministar turizma, Gari Cappelli.
Iako se turistički kapaciteti pune sporije, za ministra nema straha makar Hrvatskoj turizam čini 16,9 posto BDP-a i vuče cijelu ekonomiju za sobom.
Čega se građani trebaju paziti?
Novinar RTL-a, Boris Mišević dao je nekoliko savjeta kako lakše prebroditi moguću recesiju.
"Građani se prvenstveno moraju paziti kako se zadužuju, odnosno da kada uzmu kredit budu sigurni da ga mogu vraćati. Banke sve lakše daju kredite, kamate su sve niže, dostupnost kredita je sve viša. Zato evo, ove brojke prikazuju da krediti u Hrvatskoj u 2018. godini i dalje rastu.
Tako su se Hrvati samo prošle godine zadužili za 124,4 milijarde kuna, a to je rast od 4,6 posto. To je indikator nekog dobrog ekonomskog stanja, oporavka ekonomije. No, ono što je upozoravajuće, na to je čak guverner HNB-a, Boris Vujčić, upozorio - to su nenamjenski, brzi krediti, koji imaju dvoznamenkasti rast od 11 posto. To su krediti koji imaju dugoročnost, koji nemaju tako jake mehanizme osiguranja i tu je Vujčić upozorio da ne bi trebalo doći to tog nekog impulzivnog uzimanja tih kredita, odnosno da građani ako uzimaju te kredite da budu sigurni da ih mogu vraćati.
Ekonomske panike za sada nema
Da se ne bi dogodio neki balon koji, ako eksplodira, može donjeti neke ekonomske probleme. Dosta se spominje recesija, recesije u Hrvatskoj trenutno nema, krize u Hrvatskoj trenutno nema, teško i da će biti ikakve krize. Ono što se potencijalno, teoretski može dogoditi je usporavanje rasta gospodarstva, koje će i dalje biti u pozitivnom teritoriju. Svake usporedbe s 2008. ili 2009. godinom, doista mislim da su sulude. Makroekonomsko stanje u Hrvatskoj je puno, puno bolje, ali naravno, uvijek treba biti oprezan. Ekonomske panike za sada definitivno nema", kazao je Mišević.