Kumrovec. Mjesto gdje se rodio Josip Broz Tito, općina u kojoj živi manje od 1500 ljudi i uskoro jedna obitelj koja se odlučila doseliti. U mjeri "Biram Hrvatsku" - izabrala je Kumrovec. Mještani se pitaju tko im stiže.
"Nema zaposlenja, nema ničega. Nema banke. Što će ovdje", pita se Mladen iz Kumrovca.
"A čujte tih 200 000 kuna je uvjetovano sa svačim. Sumnjam da je to dovoljno", smatra Zlatko iz Kumrovca.
U Kumrovcu smo pronašli i nizozemskog zeta.
"Ja mislim da je to dobra ideja, da ljudi dođu natrag. To je
dobro za vašu zemlju.
-Vi ste u Nizozemskoj, biste li se vratili za taj novac? Tko
zna", kaže Arien iz Nizozemske.
Ona obitelj s početka priče koja je izabrala Kumrovec nije iz inozemstva.
"Mi imamo znači jednu obitelj iz Zagreba koja se seli ovdje u Kumrovec koja je iskoristila tu mjeru i nadamo se da će takvih biti još više obitelji koji će prepoznati naš Kumrovec. Nema naznaka da bi se netko vratio za stalno živjeti u našu općinu iz inozemstva", objašnjava Robert Šplajt, načelnik Općine Kumrovec.
Šplajt kaže da bi bolja mjera bila povećati plaće i smanjiti davanja. Država onima koji se vrate, a imaju poslovni plan i ideju i u zadnje dvije godine su bar 12 mjeseci radili u EU daje 200 tisuća kuna. Stiglo je 16 zahtjeva od kojih je PET ocijenjeno pozitivno.
"Od 16 zaprimljenih zahtjeva imamo 11 za unutarnju migraciju i pet za povratak iz inozemstva. Od ovih unutarnjih migracija riječ je o preseljenju iz npr. Zagreba, Osijeka u manja mjesta", poručuje rukovoditelj Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja u HZZ-u, Vjekoslav Špoljarić.
Pristigli zahtjevi iz inozemstva su iz Njemačke, Austrije, Irske. Bi li se iz inozemstva vratili u Hrvatsku za 200 000 kuna pitali smo dvoje Hrvata.
"Mislim da je kratki odgovor NE", poručuje sugovornik. "Ne, ne bih se vratila u Hrvatsku", rekla je sugovornica.
Kažu - ono što su uspjeli u kratkom roku vani ne bi uspjeli u domovini.
"Meni je bila potrebna samo jedna godina na Islandu da zaradim dovoljno za kredit za stan. Povratak nazad bi bio moguć jedino uz neke uvjete koje bih mogao imati nego koje imam ovdje dok živim na Islandu", kaže Dino Đula, Hrvat na Islandu.
"To je apsolutni fijasko hrvatske Vlade i to su svi znali čim je informacija izišla u javnost. I hrvatska Vlada ili sanja ili su htjeli napraviti neki potez ili da imaju volju nešto napraviti, ali nema nikakvog smisla", tvrdi Klaudia Minto, Hrvatica u Irskoj.
Dakle dosad se javilo 16 ljudi - a Vlada je očekivala četiri ili četiri i pol tisuće ljudi. Doduše u narednom periodu.
Je li mjera propala prije nego je zaživjela? Ni blizu - smatra predsjednik Vlade.
"Biram Hrvatsku je samo nadgradnja mjere koja postoji za sve naše građane koji žive tu. I riječ je o jednoj od najuspješnijih mjera aktivne politike zapošljavanja", tvrdi predsjednik Vlade, Andrej Plenković.
A da bi pokazao da je to najuspješnija mjera - premijer je iznio i brojke.
"Prošle godine je zaprimljeno 2748 zahtjeva, za tu istu mjeru je do 26. travnja ove godine je do sada zaprimljeno 3574 zahtjeva, a ne pet", poručuje Plenković.
Ovo su brojke hrvatske vlade, dok brojke hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu: 16. Samo da se mjera ne pretvori u (NE)biram Hrvatsku.
