Hrvatska je Vlada 1. travnja uvela energetski paket pomoći kako bi ublažila utjecaj rasta cijena energenata na građane i tvrtke. Premijer Andrej Plenković je u srijedu na HRT-u potvrdio da bi u rujnu paket mogao biti proširen i mogućnošću izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijim skupinama stanovništva.
"Jako je bitno kalibrirati mjere. Nije isto subvencionirate li nekoga tko ima ogromne prihode ili nekoga tko ima ispodprosječne prihode. Zato postoji ideja o vaučerima za, primjerice, gorivo za one kojima baš treba. Na tome rade resorna ministarstva i kada dođe ta situacija, imat ćemo rješenje tog tipa", poručio je Plenković.
Smanjen prostor za intervencije
Vlada je, podsjeća Jutarnji, već nekoliko puta intervenirala u cijene goriva. Najprije je zamrznula cijene svih goriva, a potom je premium goriva prepustila kretanjima na tržištu. Zatim je krenulo snižavanje trgovačkih marži i trošarina, a onda je uslijedilo novo zamrzavanje cijena na svim benzinskim postajama, osim onih na autocestama.
Stoga je manevarski prostor Vlade po tom pitanju već sužen. Preostaje im jedino sniziti trošarine na minimalnu vrijednost koju propisuje Europska unija, odnosno za 37 lipa po litri benzina i 19 lipa po litri goriva. Daljnje snižavanje PDV-a u Banskim dvorima zasad ne planiraju.
Nepopularna mjera u EU
Vaučeri za gorivo trebali bi funkcionirati po istom principu kao i vaučeri za struju i plin. Mjesečni vaučeri za struju su od početka travnja povećani s 200 na 400 kuna, a oni se također mogu koristiti i za plin. Njima je obuhvaćeno više od 82.000 građana, koji primaju socijalnu pomoć, invalidninu te nacionalnu mirovinu ili su nezaposleni branitelji te civilni stradalnici. Nakon što predaju zahtjeve u Centru za socijalnu skrb, korisnici vaučera plaćaju račune, a FINA im vraća novac.
Vaučere nije uvela nijedna država članica Europske unije, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio "autovaučere" od 20 eura. No, i oni su odustali od toga te se okrenuli smanjenju trošarina i PDV-a. Njemačka je smanjila poreze na gorivo te odlučila subvencionirati cijenu javnog prijevoza na tri mjeseca. Austrija od listopada svim punoljetnim građanima dalje 500 eura "klimatskog bonusa" za podmirenje troškova života.
Hrvatska je dosad za energetski paket pomoći izdvojila oko 600 milijuna eura, odnosno 1,1 posto BDP-a, po čemu je u europskom prosjeku. Najviše udjela BDP-a, čak 3,7 posto, izdvojila je Grčka, dok je Njemačka izdvojila najveći ukupni iznos - 43,2 milijarde eura.
