Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade komentirao aktualne teme, a prije svega nove elementarne nepogode.
Rekao je da je prilikom posjeta u Kostajnici urušeno više kuća te da slijede maksimalan angažman lokalnih vlasti i pomoć s razine državnih vlasti. Ugroženim obiteljima već je upućen maksimalan iznos potpore. Komentirao je i sastanak nakon objave izvješća EK.
"Mislim da ste svi shvatili važnost i ozbiljnost ispunjavanja onoga što smo sami sebi zadali kao zadaću i očekujem da tijekom sljedećih nekoliko tjedana svi resori prionu završnim pripremama za novi nacionalni plan reformi", rekao je Plenković.
Komentirao je i jučerašnje podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska nakon Malte i Estonije treća država s 3,8 posto rasta zaposlenosti.
"To je popriličan uspjeh, to je 60.000 više zaposlenih u Hrvatskoj, 1.660.000 ljudi je zaposleno", rekao je Plenković.
Rekao je da im je cilj doći do 68 posto zaposlenosti te da ovi rezultati ohrabruju i svima mogu biti poticaj za daljnje aktivnosti i rad u smjeru podizanja gospodarskog i socijalnog standarda svih naših sugrađana.
Država će stambeno zbrinuti stanovnike kuća srušenih u klizištu u Hrvatskoj Kostajnici
Vlada će novcem iz proračuna osigurati stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u kojima su stanovnici pretrpjeli veliku materijalnu štetu zbog klizanja tla, te će ukloniti ostatke porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada.
Zaključak o tome Vlada je donijela na sjednici u četvrtak i njime je utvrđeno da će se zbrinjavanje stanovnika provesti obnovom oštećenih kuća, odnosno zgrada, građenjem novih kuća, odnosno zgrada, osiguranjem drugih zgrada ili stanova, odnosno na drugi odgovarajući način.
Zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada će se provoditi nakon utvrđivanja činjeničnog stanja i procjene šteta temeljem kriterija koje će propisati Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji su zaduženi za provedbu Zaključka.
Vlada će stambeno zbrinuti stanovnike obiteljskih kuća koji su ostali bez svega, naglasio je premijer Andrej Plenković, a potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar dodao je da stanovnici Hrvatske Kostajnice koji su ostali bez kuća neće ostati zaboravljen, već će im se osigurati kvalitetan krov nad glavom i bit će sigurno zbrinuti.
Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prestaje s radom
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila konačni prijedlog zakona prema kojemu će Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) prestati s radom, a njegovu imovinu, financijska sredstva i djelatnike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, postići će se povećanje učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima te objedinjavanje poslova uz smanjenje troškova poslovanja.
Poslove Centra iz djelokruga energetike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok se poslovi investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo više neće obavljati.
"Centar je obavljao ulogu konzultanta zainteresiranim javnim partnerima, a što je dovodilo do preklapanja nadležnosti, s obzirom da je regulatorni dio javno-privatnog partnerstva uspostavljen pri Agenciji za investicije i konkurentnost koja će nadalje obavljati navedeno", kazao je Ćorić.
Provedbom novog zakona ostvarit će se uštede u državnom proračunu, pa se s aspekta smanjenja rukovodećeg kadra za jednog rukovodećeg zaposlenika očekuje ušteda u iznosu od 166 tisuća kuna godišnje, dok se prestankom plaćanja zakupa poslovnog prostora smanjuju materijalni troškovi za ovu i iduću godinu, što će donijeti godišnju uštedu od 702 tisuće kuna.
CEI je osnovan u ožujku 2012., prvi predsjednik Upravnog odbora bio je Dragan Marčinko, naslijedio ga je godinu kasnije Josip Borak, dok je aktualni predsjednik Boris Draženović na tu funkciju došao u kolovozu 2015. Od 2012. do 2014. član Uprave CEI-a bio je Ante Ramljak, donedavni izvanredni povjerenik u Agrokoru.
Predlaže se obvezno članstvo u HPK za korisnike potpora
Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) bit će obvezno za poljoprivrednike koji dobivaju potpore, a članarina neće moći biti veća od šest kuna mjesečno, prijedlog je iz novog zakona o HPK koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Prijedlogom novog zakona uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja HPK, a njime se želi ojačati utjecaj i tržišna pozicija poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG).
Novim bi se zakonom utvrdilo obvezno članstvo u HPK poljoprivrednika koji su korisnici potpora, a koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda.
Maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.
HPK je osnovan 2009. godine, a članstvo je najprije bilo obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i prave osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, izmjenama Zakona o HPK 2012. godine ukinuto je obvezno i uvedeno dobrovoljno članstvo.
"To je rezultiralo značajnim rasipanjem članstva. Trenutno Komora broji oko tisuću članova od ukupno upisanih više od 164 tisuće poljoprivrednika, što ne predstavlja vjerodostojnu reprezentativnost krovone institucije poljoprivrednika, koja je i članica krovne EU asocijacije poljoprivrednika, Copa & Cogeca. Cilj je zakonom kroz obvezno članstvo obuhvatiti što je moguće veći broj poljoprivrednika u HPK kako bi ona imala pouzdanu vjerodostojnost u zastupanju interesa poljoprivrednika u kreiranju javnih politika vezano uz poljoprivredu i ruralni razvoj, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini", istaknuo je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Uz članarinu, zakon predviđa da se Komora može financirati i sredstvima ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti, sredstvima državnog proračuna te od izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
U državnom proračunu za 2018. predviđeno je financiranje Komore u iznosu od 300.000 kuna, a kako bi se osigurao njezin nesmetan rad do stupanja na snagu prijedloga zakona, od kada će se Komora financirati isključivo iz vlastitih sredstava.
Inače, u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine upisano je ukupno 164.458 poljoprivrednika, od čega je prema organizacijskom obliku obavljanja djelatnosti poljoprivrede upisano 2.554 trgovačkih društava, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostalih oblika pravnih osoba, te 159.191 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Plenković: '23 pacijenta sa spinalnom mišićnom atrofijom bit će uključena u kliničku studiju i dobiti lijek'
Premijer Andrej Plenković najavio je da će 23 hrvatska pacijenta koja boluju od spinalne mišićne atrofije (SPA) biti uključena u kliničku studiju koju će u Hrvatskoj provoditi farmaceutska tvrtka Hoffmann-La Roche i dobiti novi lijek za svoju bolest koji bi trebao poboljšati njihovo zdravstveno stanje.
Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu razgovarao s ključnim čovjekom velike farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche, a plod tog razgovora bio je intenzivan kontakt između predstavnika te kompanije u Zagrebu, Ministarstva zdravstva i svih nadležnih službi.
Dogovoreno je da će 23 pacijenta koji pate od SPA tipa 1, 2 i 3, a moguće kasnije i pacijenti s tipom 4 te bolesti, na temelju svih potrebnih odluka koja su etička povjerenstva već donijela, biti uključeni u studiju koju Hoffman-La Roche provodi u još nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska, dodao je.
Pacijenti neće dobiti Spinrazu, koju su tražili roditelji malih pacijenata, već se radi o novom lijeku za koji Plenković vjeruje da će bitno poboljšati zdravstveno stanje oboljelih od SPA.
"Pod vodstvom Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb bit će uključen veliki broj, a najviše malih pacijenata kojima će nova vrsta lijeka, dakle ne više onaj lijek o kojem je bilo riječi ranije, gdje se za razliku od toga lijeka radi o tabletama koje se uzimaju oralno, vjerujemo pomoći. Kroz otprilike sljedećih mjesec dana mislim da bi sve procedure trebale biti gotove", rekao je premijer.
Dodatnih 4,36 milijuna kuna za liječenje neuroblastoma
Vlada je na sjednici prihvatila i prijedlog Ministarstva zdravstva da se kroz preraspodjelu unutar državnog proračuna za 2017. osiguraju dodatna sredstava Klinici za dječje bolesti Zagreb u iznosu od 4,36 milijuna kuna za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma.
Klinika za dječje bolesti referentni je centar Ministarstva zdravstva u kojem se provodi liječenje djece s neuroblastomom, na temelju pozitivnog mišljenja povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je procjenjivalo stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog pacijenta, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić .
Lani je za liječenje djece koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma isplaćeno tri milijuna kuna, a Klinika za dječje bolesti zatražila je u veljači od Ministarstva zdravstva dodatna sredstva.
To uključuje trošak nabave lijeka Dinutuximab beta Apeiron i lijeka Proleukin (interleukin-2), budući da je povjerenstvo HZZO-a za određeni broj pacijenata procijenilo stručnu medicinsku opravdanost istodobne primjene oba lijeka zbog postizanja boljeg terapijskog odgovora.
U cilju osiguranja potrebnih sredstava, namijenjenih liječenju oboljele djece započetom u 2017. godini, a nastavljenom u 2018. godini, zadužuje se Ministarstvo financija da preraspodjelom unutar proračuna za 2018. godinu osigura sredstva Ministarstvu zdravstva u iznosu od 4.361.888 kuna.
Ministarstvo zdravstva se zadužuje da osigurana sredstva doznači Klinici za dječje bolesti Zagreb, a Klinika za dječje bolesti Zagreb se zadužuje da Ministarstvu zdravstva dostavi izvješće o utrošku sredstava, stoji u odluci.
Ako tijekom 2018. bude iskazana potreba za dodatnim sredstvima u vezi liječenja djece, novac će osigurati isključivo Ministarstvo zdravstva u sklopu svog limita ukupnih rashoda osiguranih u proračunu za 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
U Klinici za dječje bolesti doznaje se kako je dosad četvero djece završilo terapiju, dok je kod jednog djeteta terapija u tijeku.
Prihvaćen nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji bi se potpisao na godinu dana kako bi se u međuvremenu iznašlo kvalitetno zakonsko rješenje koje bi omogućilo da se za pregovore za sljedeći Kolektivni ugovor uključi i Hrvatski liječnički sindikat.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen je 2. prosinca 2013. godine na vrijeme od četiri godine, a u njemu sadržana pravna pravila produženo su se primjenjivala tri mjeseca nakon njegova isteka, tj. do 2. ožujka 2018. godine.
Pregovori za sklapanje novoga kolektivnog ugovora započeli su 14. veljače, a Nacrt kolektivnog ugovora parafirale su vladina i sindikalna strana, izvijestio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
U kolektivnom pregovaranju sudjelovali su reprezentativni sindikati - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i u predloženom Nacrtu zadržane su sve odredbe do sada važećega Kolektivnog ugovora i njegovih Dodatka, odnosno zadržava se ista razina materijalnih i drugih prava zaposlenih u sustavu zdravstva i zdravstvenoga osiguranja
"Ugovor se sklapa na vrijeme od 12 mjeseci kako bi se u tom razdoblju iznašlo kvalitetno zakonsko rješenje koje će omogućiti da na pregovorima za sljedeći Kolektivni ugovor sudjeluje i Hrvatski liječnički sindikat", kazao je Kujundžić.
Provedba predloženog Nacrta kolektivnog ugovora neće zahtijevati dodatna financijska sredstva u 2018. godini i 2019. godini, odnosno ostat će unutar financijskih sredstava isplaćenih u 2017. godini u ukupnom iznosu od 11,598 milijardi kuna, dodao je.
Rješenjem je Vlada na teret proračunske zalihe odobrila Zakladi Ana Rukavina 316,3 tisuće kuna za nabavu 1500 testova za tipizaciju na tri lokusa: HLA-A, HLA-B i HLA-DRB1.
U Sabor upućeno više konačnih prijedloga zakona
Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (EU) kojim se predlaže da centre za profesionalnu rehabilitaciju osniva isključivo Vlada koja bi u cijelosti preuzela i sva osnivačka prava za već osnovane Centre za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i to od 1. siječnja iduće godine.
Predloženim izmjenama predlaže se proširenje namjene korištenja sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade koju uplaćuju poslodavci koji ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Taj bi se novac, osim za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, mogao buduće koristiti i za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije.
U Sabor je upućen konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrani kojim se, uz ostalo, utvrđuje ovlast načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH da može, zbog povećanja operativnosti postupanja, zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi OS.
Također, u saborsku je proceduru upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama RH kojim se, među inim, predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine te uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Premijer Andrej Plenković je uoči tih dviju točaka, još jednom izrazio sućut obitelji preminulog generala Petra Stipetića istaknuvši značajnu ulogu generala Stipetića u Domovinskom ratu.
Sućut obitelji izrazio je i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te kazao da će u Ministarstvu obrane u utorak biti održana komemoracija, a potom isti dan i sprovod.
Za uplate stambene štednje u ovoj godini maksimalan poticaj 90 kuna
Građanima koji u ovoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država će dati 90 kuna poticaja, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada, koja je usvojila odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini
Vlada je, naime, utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu godinu iznosi 1,8 posto pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može iznositi najviše 90 kuna.
Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2019. godinu.
U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2019 godinu planirano 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.
Inače, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.
Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine, a za ovu godinu to za uplatu 5.000 kuna maksimalno može biti 90 kuna.
Time je nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju, jer od uvođenja te formule, a s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu iznos poticaja je sve manji.
Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,8 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već spomenutih 90 kuna, dok je za 2017. iznosio 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.
Predlaže se uspostava željezničkog teretnog koridora "Alpe-zapadni Balkan"
Vlada je na sjednici upoznata i s pismom namjere kojim se predlaže uspostava željezničkog teretnog koridora "Alpe-zapadni Balkan".
Uspostavu tog koridora predlažu Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije Republike Austrije, Ministarstvo prometa, informatičke tehnologije i veza Republike Bugarske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije.
Po riječima ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića, cilj tog pisma namjere je izražavanje političke volje potpisnika za uspostavom željezničkog teretnog koridora Alpe - zapadni Balkan. Ukoliko Europska komisija donese odluku o sukladnosti tog prijedloga, potpisnice pisma namjere obvezuju se bez odgode uspostaviti taj koridor najkasnije dvije godine od stupanja te odluke na snagu.
"U prvoj fazi uspostava željezničkog teretnog koridora odvijat će se na teritoriju navedenih država članica EU, a potom će se proširiti na držano područje Republike Srbije, čim se za to u toj državi ostvare pravni temelji", rekao je Butković.
