Sto milijuna eura vrijedna žičara stoji ugašenih motora, ne prevozi putnike i generira više od 300 tisuća kuna gubitaka mjesečno. A sve zbog spornih desetak decibela. Za toliko je prijeđena razina dozvoljene buke u zoni za stanovanje pa Državni inspektorat odbija izdati uporabnu dozvolu. Zašto moderna žičara ne radi i jesu li u pitanju decibeli ili politički odnosi?

Najskuplja žičara na svijetu trenutno je najskuplji spomenik jer svoju primarnu svrhu ne ispunjava. Posljednja od 9 uporabnih dozvola, ona Sanitarne inspekcije o dozvoljenoj količini buke, još nije izdana. Karell je prvi susjed polazne stanice žičare i najbolje zna koliku buku stvara.

''Brzina normalne vožnje na četvorki se apsolutno ne čuje. Ali kad se skupljaju košare i šestica onda malo proizvodi buku dok je ova skretnica gore veći problem jer veće vibracije izaziva gore na terenu nego ovo tu u polaznoj postaji", rekao je Karell Bisich. No, u ovakvoj punoj brzini vjerojatno nikad ne bi ni vozila. Jučer su rađena nova mjerenja. Državni inspektori, čiji šef pred kamere nije htio, od negativnog rješenja iz svibnja i dalje ne odstupaju.

Ovom tijelu investitor nije predočio dokaz – Izvještaj o mjerenju razine buke za dnevne, (večernje) i noćne uvjete rada predmetne građevine s ocjenom rezultata mjerenja. Karell, koji prati gradnju žičare od prve lopate, čudi se stavu inspektorata koji, kaže, za Bandićeve vlasti nije bio zainteresiran za provjeru pritužbi građana.

"Inspektorat tu nije došao tri godine za vrijeme te gradnje. Četvrti puta sam dobio inspektora na teren kada sam zvao 112, znači hitna intervencija ga je obavijestila i onda je došao na uvid jer su bila oštećenja prilikom skidanja asfalta'', kazao je Bisich. Sukus problema je čitanje pravilnika. Dok Grad Zagreb žičaru smatra prometnom infrastrukturom za koju je maksimalna dozvoljena buka danju 65 decibela, inspektorat gleda tablicu maksimalne dozvoljene buke u zoni za stanovanje koja je 55 decibela. Je li žičara prometalo na kraju će morati odlučiti sud. Gradonačelnik prije nekoliko dana najavljuje nove aktivnosti.

"Dok se vodi upravni spor, o čemu će odlučivati sud, trenutno se radi na nekim privremenim, zapravo ne privremenim, nego mjerama kojima bi se dodatno ublažila buka i za to će uskoro biti raspisana jedna javna nabava", izjavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. A za to vrijeme žičara stoji i generira gubitke. Prosječni mjesečni trošak pogona žičare Sljeme iznosi oko 110 tisuća kuna. Sukladno odredbama Zakona o žičarama, za potrebe nove žičare zaposleno je 7 radnika visoke stručne spreme, diplomiranih inženjera strojarstva te 25 radnika srednje stručne spreme u funkciji tehničkog osoblja. Svi oni primaju plaću iako gondole još uvijek idu samo u testne vožnje. Prema neslužbenim informacijama, ukupni mjesečni trošak žičare u mirovanju prelazi 300 tisuća kuna. Bučila ili ne, okolni stanovnici kažu žičara mora voziti.

"Tu je i jednostavno treba je pustit da... Evo danas su tu bili stranci iz Zadra, ljudi su čuli za žičaru i htjeli su se vozit... nema", rekao je bivši predsjednik MO Gračani Marijan Kos. Svjestan preskupe investicije koja i završena stvara gubitke, umjesto da makar dio uloženog vraća, gradonačelnik gleda prema Banskim dvorima i nada se razgovoru s ministrima. "O žičari samo s jednim ministrom, ali volio bih i sa drugima", rekao je. No, pitanje je generiraju li Tomaševićeve želje dovoljno decibela da ih u Vladi čuju ili je buka žičare zapravo proizvod političkog spora između grada i države.

"Vrlo vjerojatno tu ima nekih političkih odluka i političkih prepucavanja", kazao je Kos. Žičara će putnike početi prevoziti kada sud odredi je li ona prometalo ili ukras u prostoru, te kada se razina buke smanji do prihvatljive razine. Ljudi koji detaljno prate priču misle da se to u ovoj godini dogoditi neće.