Kako je objavio Jutarnji list, Ana Dorić Škeva odlazi s čelnog mjesta Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara na vlastiti zahtjev, dok u Carinskoj upravi još nije finaliziran natječaj za novog ravnatelja. Tek tada bi se trebalo krenuti u reorganizaciju i moguće pripajanje carinskih službenika iz mobilnih jedinica u Državni inspektorat.
Pranje novca u Hrvatskoj
Porezni USKOK bio je iznimno važan kao potpora radu Državnog odvjetništva RH s obzirom na sofisticirane financijske istrage što ih je trebalo provesti prije formalnog pokretanja postupka.
Jedan od posljednjih velikih slučajeva što ih je pokrenuo ured kojeg je vozila Ana Dorić Škeva velika je afera sa sumnjom u pranje novca kupovinom zlata za prljavi novac južnoameričkih narko-kartela. Slučaj je to što je ovih dana finaliziran, iako su poreznici na njemu radili još od 2013. godine.
Sada bi se Samostalni sektor za otkirvanje poreznih prijevara trebao priključiti ili Poreznoj upravi ili Državnom inspektoratu u kojem bi nastavili raditi i carinici iz mobilne jedinice.
Preporuka Europske komisije
Podsjećamo da je porezni USKOK početkom prošle godine osnovan na preporuku Europske komisije, s obirom da uočena potreba za specijaliziranim tijelom koje će pratiti nove trenove financijskog kriminala. Uoči početka njegovog rada hrvatsko je izaslanstvo posjetilo i američku službu za borbu protiv poreznih prijevara IRS.
Najavljujući rad poreznog USKOK-a komentirao je i bivši ministar financija Boris Lalovac u intervjuu za Telegram u kojem je opisao smisao postojanja takve institucije: "Prate se organizirane skupine koje su iz inozemstva doslovno uletjele u naš gospodarski sustav. Takav oblik financijskog kriminala dobro je poznat u Europi. Organizrane skupine iz inozemstva otvaraju tvrtke u Hrvatskoj i onda se bave sustavnim izvlačenjem novca iz hrvatskog državnog proračuna. A to čine iskorištavanjem nedostataka europskog poreznog sustava. To je ono što se u žargonu naziva ‘kružnim prevarama’. Ti iznosi se mogu procijeniti na oko 5 milijardi kuna i to samo u Hrvatskoj, na razini EU to je gotovo 3 do 4 posto ukupnog BDP-a".
Ured čije se ukidanje sada planira sudjelovao je i u raskrinkavanju hrvatskih državljana koji u inozemstvu skrivaju milijarde, a sada zajedno s Uredom za sprječavanje pranja novca radi i na analizi informacija iz nedavno objavljenih Panama Papersa.
Ključan je bio dopinos ovog ureda i u raskrinkavanju financijskih malverzacija putem off shore tvrtki za koje je osumnjičen.
