PRATITE SJEDNICU UŽIVO:
Učinke Zakona o najmu stanova kritizirao je u ponedjeljak u Saboru SDP-ov Franko Vidović koji je upozorio kako se za 10 tisuća hrvatskih građana najamnine povećavaju do 120 posto, pitajući se kako će oni to platiti.
"Radi se o 10 tisuća hrvatskih građana, 2500 obitelji, ljudi koji su dobrim dijelom u starijim godinama, većinom umirovljenika i po izračunima im se od 1.rujna ove godine stanarina uvećava za 20-ak posto, a nakon toga za 120 posto ", kazao je Vidović upitavši odakle da oni izvuku novac i plate 4 ili 5 tisuća kuna za stanarine.
"Država je problem koji je sama uzrokovala prebacila na leđa građana", ustvrdio je Vidović i pozvao vladajuće da promisle o situaciji koju su uzrokovali.
Dodao je kako zakonom nije riješen ni ključni problem podstanara u Hrvatskoj, a to je tko plaća pričuvu. "'To nije riješio, ali riješio je to da umirovljenike izbacujemo na ulicu", rekao je Vidović.
Milorad Pupovac (SDSS) i Ivan Vilibor Sinčić osvrnuli su se tijekom slobodnog iznošenja stajališta na nekontroliranu sječu šuma.
"U toku je raširena i nesankcionirana pljačka šuma'", upozorio je Pupovac dodavši kako se u Hrvatskoj ilegalno posiječe godišnje oko 300 tisuća kubika trupaca. Ustvrdio je da nikoga za to nije briga jer mnogi misle da su to srpske šume, odnosno da se te šume nalaze na području sa srpskim stanovništvom.
"To nisu srpske šume, to su naše šume" , naglasio je.
"Pustoše se Medvednica, Banovina , Gorski kotar, Žumberak", rekao je Sinčić dodavši kako takav kaos dovodi u pitanje održivost hrvatskih šuma.
Tijekom slobodnog iznošenja stajališta Marko Sladoljev iz Mosta upozorio je na komunalne probleme u zagrebačkom naselju Brestje Sesvete odnosno dugotrajne radove na vodovodnim, plinskim i kanalizacijskim instalacijama zbog kojih stanovnici "žive u prašini".
Mladen Madjer (HSS) založio se za što skoriju izgradnju dvotračne brze ceste od Križevaca do Koprivnice, dok je Anka Mrak Taritaš (GLAS) upozorila na nerazvrstavanje otpada u većini hrvatskih općina i gradova zbog čega Hrvatskoj prijeti plaćanje penala.
Zekanović u Saboru: 'Migranti pokušavaju kolonizirati EU prostor'
Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović upozorio je u ponedjeljka u Hrvatskom saboru, tijekom slobodnog iznošenja stajališta na problem migranata u susjednoj Bosni i Hercegovini, da je Hrvatska postala zadnja linije obrane Europske unije od ilegalnih migranata.
"Danima slušamo kako je granični prijelaz Maljevac zatvoren, danas već 6. dan, slušamo kako se u Velikoj Kladuši nalaze tisuće migranata", kazao je Zekanović, istaknuvši kako Hrvatska nije u prostoru Schengenu dok Slovenija i Mađarska koje su podigle bodljikavu žicu jesu.
"Hrvatska je zadnja linija obrane, europski stražar, kao što jer nekoć bila 'predziđe kršćanstva', danas također brani EU od migranata koji nezakonito pokušavaju ući u europski prostor. Oni kažu migrirati a ja ću reći kolonizirati", rekao je Zekanović.
Zato je pozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović da u prosincu u Maroku ne potpiše UN-ov Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju jer ga smatra 'dodatnim vjetrom u leđa novim migracijama".
"Velika Kladuša nije u Bangladešu ili Pakistanu, ali su Bangladeš i Pakisatn u Velikoj Kladuši", rekao je Zekanović i ocijenio kako nitko ne zna što nas čeka jer će ta migrantska ruta i dalje biti aktivna.
U Saboru zakon o probaciji i lovstvu
Radni tjedan Hrvatski sabor će započeti raspravom o konačnim prijedlozima zakona o probaciji i o lovstvu.
Taj zakon, tumači Ministarstvo poljoprivrede, utemeljuje pretpostavke za jači razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane. Novost koju donosi je mogućnost osnivanja privatnih lovišta površine od 500 hektara neprekinutog zemljišta jednog vlasnika.
Zakon uređuje koncesije u području lovstva, a po pitanju šteta koje nastaju naletom vozila na divljač, predviđa dvije moguće situacije: odgovornost vozača za štetu na divljači i na vozilu ako je vozio suprotno propisima, te odgovornost lovoovlaštenika kada se utvrdi da je šteta nastala kao posljedica lova. Zakonom se vrsta veliki vranac uvrštava na popis onih koje se smatraju divljači, dok se s tog popisa briše mali indijski mungos. Cilj je tu vrstu potpuno iskorijeniti s područja na kojem obitava u Hrvatskoj.
