Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predstavila je u ponedjeljak u osječkome Domu za starije i nemoćne osobe nacionalno izvješće "Ljudska prava osoba starije životne dobi u sustavu institucionalne skrbi" te je tom prigodom istaknula kako je jedan od najvećih problema to što su, pogotovo u državnim domovima, liste čekanja "jako dugačke i netransparentne".
Izvješćem je obuhvaćeno dvogodišnje istraživanje (2015. – 2017.) provedeno u pet ustanova koje starijim osobama pružaju smještaj i skrbe se o njima.
"Cilj je bio nenajavljenim obilascima u privatnim i državnim domovima utvrditi kakva su prava osoba koje su u njima smještene. Želimo vidjeti što se može učiniti boljim, kakve preporuke možemo dati da se situacija promijeni na bolje", rekla je Vidović i ocijenila da su u većini domova za starije slični problemi, a jedan od najvećih je to što su, pogotovo u državnim domovima, "liste čekanja jako dugačke i netransparentne".
Dodala je da su privatni domovi uglavnom dostupni imućnijima, što je također jedan od razloga za duge liste čekanja u državnim ustanovama, te da im je kod nenajavljenih posjeta najvažniji dio bio razgovor s korisnicima koji se vodio bez nadzora, iz čega su najviše doznali o životu u pojedinoj ustanovi.
"Mi preporučujemo češće inspekcijske nadzore tih ustanova. Drugi veliki problem koje dijele domovi u Hrvatskoj je nedostatak zaposlenih, što sigurmo ima utjecaja na kvalitetu njege i skrbi o korisnicima doma", rekla je Lora Vidović.
Kao još jedan od uočenih problema istaknula je da pri smještaju u dom članovi obitelji često umjesto starije osobe u njezino ime s upravom doma sklapaju ugovor o smještaju. "To je nedopustivo. Želimo osnažiti kapacitete zaposlenih da prema korisnicima provode pristup utemeljen na ljudskim pravima. Ljudska prava nemaju rok trajanja", zaključila je Vidović.
Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa istaknula je kako je zaštita starijih i njihovih prava dio sustava zaštite ljudskih prava.
"Naše se ministarstvo trudi osigurati što bolje uvjete života za starije. U rujnu prošle godine Vlada je donijela Strategiju o zaštiti starijih osoba kroz koju želimo poboljšati skrb o starijim osobama kroz dostupnost uslugama", rekla je Pletikosa.
Podsjetila je kako je intencija da što više starijih osoba ostane živjeti u svojim kućama te je iznijela je podatak da je samo 3,7 posto starijih osoba smješteno u institucije, ali je mnogo samačkih kućanstava kojima se treba posvetiti.
"Kroz novi zakon o socijalnoj skrbi cilj nam je povećati broj inspekcijskih nadzora u domovima za starije i spustiti ih na lokalnu razinu jer je puno pružatelja usluga smještaja starijih osoba", dodala je Pletikosa.
Ravnatelj osječkoga Doma za starije i nemoćne Vjekoslav Ćurić izvijestio je kako je kapacitet doma 350 osoba, a na listi čekanja ih je više od 2000, no, dodao je, i to nešto govori o percepciji tog doma u javnosti. "Imamo vrhunsku uslugu i ljudi žele doći kod nas", istaknuo je Ćurić.
