Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) priopćila je kako podupire inicijativu urbane revitalizacije zone Gredelj, koja se nalazi u samom središtu Zagreba, između lokacija Paromlina i Glavnog kolodvora, a udaljena je svega 15 minuta od središnjeg gradskog Trga bana Jelačića. Sustavnim planiranjem zona Gredelj bi mogla postati integralni dio gradske jezgre.
Na temelju studije izrađene nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, Banka predlaže revitalizaciju nekadašnje industrijske zone Gredelj koja bi tako postala novi dio gradske jezgre i prometni centar s integriranim kulturnim dobrima. Gredelj je prilika da se stvore novi poslovni, stambeni i javni sadržaji u blizini centra, a Grad i država dobili bi priliku konsolidirati imovinu i institucije smještene po cijelom Donjem gradu na jednoj lokaciji. Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, rekla je:
"Kombinacija Covid-19 pandemije i dva jaka potresa u 2020. godini ostavili su dubok trag na Hrvatsku. Sada je vrijeme da se krene naprijed i pokrenu planovi koji koji će otključati sve potencijale koje Hrvatska ima. Naš prijedlog za revitalizaciju grada Zagreba jasno ilustrira što slogan 'izgraditi natrag bolje' (build back better) može značiti u stvarnom životu."
Projekt koji se razmatra u sklopu nekadašnje industrijske zone Gredelj, obuhvaćao bi površinu od 45 hektara te bi uz nove stambene kapacitete ujedno riješio i jedan od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba,tj. prometnu nepovezanost sjevera i juga, istoka i zapada. Zbog manjka ponude novogradnje u centru, ključni pokretač razvoja zone Gredelj bila bi izgradnja novih stambenih jedinica, piše u priopćenju.
Studija pokazuje kako bi urbana regeneracija zone Gredelj mogla u idućih 15 godina privući ulaganja u iznosu od 1,6 milijardi eura, pridonijeti porastu BDPa Zagreba za 3 posto (prije oporezivanja) te potencijalno u završnoj fazi projekta privući 10.000 do 15.000 radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji.
EBRD je do danas u Hrvatsku uložila oko 4 milijarde eura, te svojim partnerima, investitorima i graditeljima iz privatnog sektora može ponuditi razne oblike financiranja koji bi komplementarno pratili i ulaganja u javnu infrastrukturu bilo od strane vlade ili iz fondova EUa. Glavne komponente plana urbane revitalizacije mogu se kvalificirati za financiranje bespovratnim sredstvima i zajmovima EUa koji su dostupni u okviru instrumenta oporavka NextGenerationEU i Višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.-27.g. EBRD bi omogućila bespovratna sredstva tehničke pomoći za procese pripreme projekta i javnu nabavu.
Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji EBRD podupire u njihovim nastojanjima rješavanja neoptimalnih obrazaca gradnje i korištenja zemljišta, kreiranju profitabilne imovine i gospodarskih poticaja te pretvaranju napuštenih gradskih zona u uspješne, zelene i visoko kvalitetne lokacije.
Projekti, koji su u fazi izrade, su u Splitu, gdje je Banka financirala izradu Masterplan-studije za područje Istočne obale i Kopilice; zatim u Puli, gdje je Banka financirala analizu strateških mogućnosti urbane regeneracije nekoliko lokacija; te u Šibeniku, gdje je EBRD financirala pripremu integrirane razvojne strategije za bivšu industrijsku zonu Batižele koja se nalazi uz samu povijesnu jezgru grada.
Gospođa Zinchuk je još dodala:
"Vidimo mogućnosti diljem Hrvatske za stratešku komercijalizaciju napuštenih zona u gradovima te mobiliziramo potporu na više načina, bilo to u obliku osiguravanja bespovratnih sredstava do samog konkretnog rada na strukturiranju takvih inicijativa. Svjedočimo mnogim uspješnim primjerima takvog pristupa u drugim zemljama i uvjereni smo da Hrvatska ima volju i potencijal slijediti taj put."
