Novi kalendar praznika i spomendana izazvao je u petak u Saboru burnu raspravu o tome koji dani bi trebali biti praznici, a koji spomendani te kako bi se trebali zvati s obzirom na povijesne činjenice.
''Postoji samo na Balkanu''
Vesna Pusić ( Klub GLAS-a ) kaže da je blagdan po definiciji proslava zajedništva i da je neshvatljivo proglašavanje blagdanom pada Vukovara i Škabrnje, jednog od najtragičnijih dana u hrvatskoj povijesti.
"To je afirmiranje kulture smrti, to bi trebao biti spomendan, ta ideja da se kao blagdan slavi jedna tragedija, poraz čovječnosti je nerazumljivo i postoji vjerojatno samo na Balkanu", ustvrdila je.
Njezin stranački kolega Goran Beus Richembergh smatra da treba slaviti mir a ne rat, dan kada je Vukovar napokon postao slobodan. GLAS smatra kako bi se kao blagdan trebao slaviti dan kada je Sabor donio odluku o hrvatskoj samostalnosti - 25. lipnja. Predlaže i da se kao spomendan proglasi 1. srpnja, datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Neprimjeren odnos prema državnim praznicima
Arsen Bauk (Klub SDP) kaže kako njegova stranka nema ništa protiv 30. svibnja i kako ga doživljava kao dio baštine, ali smatra da je pogrešno i povijesno netočno nazivati ga Danom državnosti.
"Bilo bi loše to nazvati Dan državnosti jer do 30. svibnja nije bilo HDZ-a, od 30. svibnja je bio HDZ, do 8. listopada nije bila Hrvatska samostalna, a od 8. listopada je bila, nije valjda da vam je važnije kad ste došli na vlast od toga kad smo dobili državu, osim ako za vas država nije jednako vlast?", tumači Bauk.
"30. svibnja mogao bi biti Dan Republike Hrvatske ili Nacionalni dan", dodao je.
Za 25. lipnja rekao je da bi se trebao zvati Dan proglašenja suverene i samostalne Hrvatske, a 8. listopada Dan neovisnosti i da bi trebao biti državni blagdan.
Miroslav Tuđman (Klub HDZ-a) rekao je kako je zadnjih desetljeća vladala zbrka u prepoznavanju datuma, a posljedica toga je neprimjeren odnos prema državnim praznicima. Drži kako je primjereno da se Dan državnosti slavi 30. svibnja jer su tada donesene važne odluke koje su odredile put Hrvatske kao suverene i samostalne države. S njim se složila Božica Makar (HNS) koja smatra da će Dan državnosti 30. svibnja zaživjeti.
HDZ je najavio i amandman kojim će spomendan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države postati Dan pripojenja Međimurja s Hrvatskom. Vladin prijedlog kalendara podržava i Darinko Kosor u ime Kluba HDS-a, HSLS-a, HDSSB-a, međutim, predlaže da Dan neovisnosti 25. lipnja bude praznik, a ne spomendan.
Emil Daus (Klub IDS-a, PGS-a i RI-a) najoštrije je osudio inicijativu saborskog Odbora za ratne veterane koji je tražio da se Dan antifašističke borbe promijeni u spomendan.
"Civilizacijske vrijednosti kojima se ponosi moderna Europa u Hrvatskoj se uporno prikazuju kao nešto čega se treba sramiti. Jesmo li dio moderne, civilizirane napredne Europe ili to nismo?", upitao je.
''Svaki mjesec ima jedan praznik i jedan spomendan''
Da Dan antifašističke borbe treba ostati praznik smatraju i Mirando Mrsić (Klub HSS-a i Demokrata) i Tomislav Žagar (Klub HSU-a, SNAGA-e i nezavisnih zastupnika).
Milorad Pupovac (SDSS) naglasio je kako stalne izmjene praznika nisu dobre i trebalo bi ih izbjegavati te kako je prevelik broj praznika.
''Ovaj prijedlog obuhvaća 13 neradnih dana i 11 spomendana, ukupno 24, znači svaki mjesec u prosjeku imamo jedan praznik i jedan spomendan" kazao je Pupovac. Napomenuo je i kako u kalendaru u vidu spomendana mjesto imaju sve žrtve osim žrtava koje su stradale tijekom ustaškog režima od 1941. do 1945. godine.
“Bolno je da se nerijetko ne može obilježavati na miru stradanje u glinskoj crkvi, da još uvijek imamo problem da nismo jedinstveni oko odlaska u Jasenovac i uklanjanja ustaških znamenja u Hrvatskoj. Mi nećemo inzistirati ni da se uvede kao spomendan niti kao blagdan bilo što što je u vezi sa stradanjem u Drugom svjetskom ratu. Obilježavat ćemo to kao i dosad", kazao je.
Zlatko Hasanbegović (Klub Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika) smatra da imamo zbrku, konfuziju i pogubljenost koja će ostati i nakon usvajanja zakona.
"Samo će se produbiti identitetska zbrka i jedini učinak bit će dodatno učvršćivanje relikta baštine jugoslavenskog komunizma", kazao je.
Željko Raguž (HDZ) mišljenja je kako bi Sabor ubuduće trebao donijeti odluku i o danu iseljene Hrvatske. Saša Đujić (SDP) zaključio je kako odluke o praznicima ne treba donositi "preko koljena", već na temelju konsenzusa i činjenica.