Analiza kvalitete naizgled istih proizvoda, čiji su rezultati objavljeni prošli petak, utvrdila je razlike u kvalitetu kod većine od ukupno 28 testiranih proizvoda koji su se prodavali na hrvatskom u odnosu na one na njemačkom tržištu. Istraživanje je to koje je potaknula europarlamentarka Biljana Borzan, kao i Hrvatska agencija za hranu, donosi Slobodna Dalmacija.
Pročitajte više:
>> Borzan: 'Očekujem od naše Vlade da se vrlo oštro bori da se zakoni mijenjaju'
Borzan je upozorila na mogućnost da multinacionalne korporacije u svojim tvornicama imaju dvije proizvodne trake. Jednu gdje se koriste kvalitetni sastojci za zapadna tržišta, a drugu sa znatno lošijim sirovinama za istočna tržišta.
Istraživanje je potvrdilo da razliku postoje i u dječnoj hrani, što je pokazala analiza "Hippove" kašice "bio riža i mrkva s puretinom".
Iako se taj proizvod na hrvatskom i njemačkom tržištu prodaje pod istom brojčanom šifrom, analizom su utvrđene razlike u boji, okusu i aromi. Udio povrća (mrkve i krumpira) u kašici za njemačko tržište iznosio je 38 posto, dok je za hrvatska bio čak 14 posto niži. Uz to, u "hrvatskom" proizvodu nije bilo krumpira.
Umjesto toga, našim bebama proizvođač servira više riže (21 naprema 15 posto). Štedi se i na repičinom ulju, koje je vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina za djecu.
Iz "Hippa", velikog svjetskog proizvođača dječje hrane, odrješito potvrđuju razlike u proizvodu.
"U Hrvatskoj na policama možete naći artikl HR 6530, koji ima drukčiju recepturu od testiranog 6530 koji se prodaje u Njemačkoj. Artikl HR 6530, primjerice, nema uopće krumpir kao sastojak, nego rižu, što se lako može pročitati na deklaraciji na samom proizvodu. Naravno da su zbog sastava proizvoda okus, boja i aroma drukčiji jer se radi o drukčijem proizvodu. Znači li da je proizvod koji sadrži rižu manje kvalitetan od proizvoda s krumpirom? Naravno da ne, nego se radi o razlici u recepturi, a koja ovisi o zemlji u kojoj se proizvod konzumira, navikama potrošača i slično", izjavljuju iz te kompanije.
Europarlamentarka Biljana Borzan ističe da proizvođači pomno paze u koju zemlju što plasiraju. "Argument s navikama potrošača je u ovom slučaju bespredmetan jer sigurno se male bebe nisu izjasnile da hoće baš takvu kašicu koja, osim razlike u povrću, ima i manje repičina ulja koje je izvor omega-3 masnih kiselina značajnih za razvoj i zdravlje djece", kazala je Borzan za Slobodnu Dalmaciju.
Zanimljivo, Borzan otkriva kako su joj se tijekom procesa istraživanja proizvoda javljali proizvođači.
