Izvukli smo nekoliko izjava u kojima se Plenković, između ostalog, dotaknuo programa HDZ-a, SDP-a i Zorana Milanovića, kao i kurikularne reforme.
1. O programu HDZ-a
“Što se tiče HDZ-a, predstavio sam program ‘HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske’, koji je povratak vjerodostojnosti HDZ-u, povratak povjerenja birača. Stavio sam četiri ključne teme na fokus našeg djelovanja. Prvi je da HDZ u Hrvatskoj generira političku stabilnost, drugi aspekt je pravna sigurnost, što je, smatram, izuzetno bitno. Puno smo učinili na transformaciji našeg pravosudnog sustava, ali treba biti još učinkovitiji i neovisniji, da se svi postupci mogu brže rješavati.
Treći aspekt, a koji je i najvažniji, je kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj, a tu ćemo akcent staviti na poreznu reformu. Osim o gospodarskom programu, ja želim voditi računa i o provedbi kršćanskog modela solidarnosti, jer mi samo stranka koja je čvrsto ukorijenjena u Europsku pučku stranku, koja baštini demokršćanska načela. Uz valorizaciju rada, želimo za najranjivije skupine u društvu provoditi kršćansko načelo solidarnosti.”
2. O suradnji s MOST-om
“Što se mene tiče, mislim da je Most potencijalni partner. U više navrata sam rekao da sam spreman za suradnju s njima, ne osjećam neke nesporazume i nerazumijevanja, već mislim da ima više onog što bi nas u budućnosti moglo spojiti nego razdvojiti, ali, naravno, na vrlo jasnim načelima i temeljima. Mislim da je ovaj eksperiment kojeg smo imali godinu dana pokazao i neke nedostatke i manjkavosti. U bilo kojoj demokraciji, kad se postigne postizborna suradnja, onaj partner koji je najsnažniji treba imati svoga čelnika kao predsejdnika vlade. To je demokratski standard i u drugim zemljama.”
3. O Milanoviću
“Za to sam da politički diskurs dignemo na razinu sadržaja. Moramo voditi politiku i dijalog koji su ključni za hrvatske birače, spreman sam za dijalog sa svim partnerima. Mi se znamo dugi niz godina, obojica smo počeli u Ministarstvu vanjskih poslova.
4. O SDP-u
“Za mene SDP nije nenarodna vlada, oni su hrvatska politička opcija koja zagovara svoje stavove i ja ću se sučeliti programima i argumentima. U ovom trenutku smatram da velika koalicija nije na dnevnom redu, a ono što je na dnevnom redu je borba za potporu birača, a ja sam uvjeren da ćemo mi dobiti većinsku potporu.”
5. O odricanju od koalicijskih partnera
“HDZ doživljavam kao najsnažniju opciju od 1990. HDZ je predvodio sve bitne zadaće od neovisnosti i obrane od velikosrpskog Miloševićevog režima, promjene ravnoteže snaga u BiH, izgradnje institucija do pristupanja Europskoj uniji i NATO-u. Sada u 2016. imamo nove izazove, koji su prije svega kvalitetno korištenje takvog međunarodnog položaja te fokus na gospodarska i socijalna pitanja. Ovi izbori su prilika da HDZ s novim predsjednikom pokaže jednu hrabrost i pristup izborima na vrlo transparentan način. ‘Stara’ Domoljubna koalicija je prestala postojati kad je vodstvo HSS-a trgovinom foteljama odlučilo otići u lijevu koaliciju.”
6. O HSS-u
“Iskreno, meni je žao, zato što je HSS jedina sestrinska stranka s HDZ-om. Mi sjedimo u istom klubu u Bruxellesu i volio bih da smo ostali zajedno, ali procjena gospodina Beljaka i vodstva te stranke je bila drugačija. U ovom trenutku smo procijenili da je na izbore najbolje ići samostalno, na to je dobro reagiralo članstvo i upravljačke strukture stranke. No, to ne znači da mi nećemo surađivati nakon izbora s drugima, ali sad idemo vidjeti može li s ovakvim programom i ljudima HDZ dobiti potporu.”
7. O vraćanju HDZ-a centru
“Ne u centar, ali čvrsto u desni centar. U centru mislim da postoje neke druge političke opcije. Oko toga nemam nikakve dileme, i kad sam se učlanjivao u HDZ doživljavao sam je kao stranku desnog centra. To će biti profil HDZ-a, a to sam već predstavio županijskim organizacijama”.
8. O Zlatku Hasanbegoviću
“Savjetovao bih svima koji o gospodinu Hasanbegoviću imaju određene rezerve da pročitaju njegov intervju u Le Mondu od prije dva mjeseca, koji nažalost nije dobio odjeka u hrvatskim i regionalnim medijima, ali mislim da je on tamo jako dobro obrazložio svoje stavove. On je član Predsjedništva HDZ-a, ministar kulture, on će imati svoje mjesto i u HDZ-u, pa i u ovom izbornom ciklusu, a što će biti nakon toga, takvih jamstava nema nitko pa ni on.”
9. O Milijanu Brkiću
“Milijan Brkić je zamjenik predsjednika stranke. Bio je na svim ključnim sastancima koje sam ja organizirao ovih prvih 10-ak dana svog mandata. Mislim da ima bitnu ulogu u stranci, dobio je mandat na Općem izbornom saboru HDZ-a. On će sigurno biti važan u našem redovitom radu, ali i na izborima.”
10. O netransparetnosti financiranja stranke
“Što se tiče financiranja stranke, za to ja odgovaram od 17. srpnja i sada tražimo kako financirati stranku po tri načela koja sam ranije istaknuo. Želim da se sve odluke donose na tijelima stranke, i tako će biti. Što se tiče financiranja, ono će biti zakonito, odluke će biti transparentne na tijelima. Jako ću paziti od koje ćemo banke uzimati kredite i kako ćemo prikupljati sredstva, kako će se plaćati članarine i prikupljati donacije. U ovom trenutku gledamo sve što je bilo u financijskom poslovanju stranke. Vodite računa da je poslovanje prošla i državna revizija koja je dala ocjene, a također i DIP. Moram se oslanjati na mišljenje institucija koje su zadužene za to. O nositeljima lista ćemo razgovarati kada dođe vrijeme za to.”
11. O čistkama u HDZ-u
“Imali smo Opći izborni sabor HDZ-a 28. svibnja, ti ljudi su dobili mandat naših delegata. Očekujem da sve članice i članovi, osobito ključna tijela stranke, poštuju moj izravno dobiveni mandat 17. srpnja, tako ću i ja poštovati mandat onih kolega koji su izabrani u vodstvo stranke. Po izboru mojih suradnika vidjeli ste da su to ljudi koje dobro poznajem, u kojem imam povjerenje i koji će mi pomoći provoditi politiku u stranci za koju smatram da je u ovom trenutku bitna. Sve što smo do sada dogovarali u stranci, prihvaćeno je i od onih za koje vi kažete da su nečiji ljudi. Mislim da su oni članovi HDZ-a i da znaju što su sada prioriteti za HDZ i Hrvatsku.”
12. O listama s Karamarkom i Kalmetom
“Još nismo razgovarali o Karamarku, a nismo dobili niti prijedloge koji se odnose na Kalmetu. Sve ću sagledati. Kalmeta je predsjednik naše županijske organizacije u Zadarskoj županiji. To je deveta izborna jedinica, ujedno najsnažnija uz petu izbornu jedinicu u smislu rezultata za HDZ-a. Ljudi koji će tamo biti, siguran sam, pridobit će povjerenje birača. Nadam se čak i boljem rezultatu nego je to bilo 8. studenoga.”
13. O odnosima sa Srbijom
“To bih stavio u kontekst dvije teme: prva je tema njihovog zakona o nadležnosti institucija Srbije za procesuiranje ratnih zločina. Riječ je o hibridnoj nadležnosti gdje je Srbija propisala katalog dijela i statuta suda u Haagu i na taj način sebi dala pravo da pred svojim sudovima i temeljen odluka svog tužiteljstva procesuira, primjerice, hrvatske državljane za kaznena djela počinjena na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana. To nije univerzalna jurisdikcija, ovo je nešto drugo. S aspekta Hrvatske, Srbija i velikosrpski Miloševićev projekt bio je agresivni režim koji je vodio rat na našem teritoriju. Ranije smo pozvali Srbiju da u duhu dobrosusjedstva i regionalne suradnje revidira pitanje tog zakona u dijalogu s Hrvatskom i Europskom komisijom.
Želim da, kao što pripadnici srpske manjine imaju u Hrvatskoj tri fiksna mjesta u Hrvatskom saboru, a što je jedan visok standard, da bar jedan predstavnik hrvatske manjine ima mjesto, ne dobiveno na listi nekih stranaka, već fiksno mjesto u Narodnoj skupštini Srbije. To je bio i bilateralni aranžman o zaštiti manjina iz 2004. godine.”
14. O kurikularnoj reformi
“Obrazovna reforma je jedno od najvažnijih pitanja hrvatske budućnosti. Moramo postići konsenzus, naglasiti ulogu nastavnika, saslušati stavove roditelja. Želim da temeljem kvalitetne kurikularne reforme naši mladi ljudi ostvaruju puno bolje rezultate na PISA testu, jer ako pogledate statistiku proteklih godina, naša znanja niti opće kulture niti prirodnih predmeta nisu na razini kakva su u zemljama Europske unije.
Kroz jedan takav proces trebali bi iznjedriti jednu novu generaciju koja će biti u stanju imati široko opće obrazovanje i biti spremna za daljnje specijalizacije. Na kraju treba spojiti formulu koja je ključna za uspješna društva – povezivanje obrazovnog procesa sa stvarnim potrebama tržišta rada, a tu smo u fazi brzomijenjajućih radnih mjesta, kako bi stvarali ljude koji će biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji. No, nije realno da ta reforma krene već ove godine, već da se pripremi za iduću školsku godinu.”
