Srbijanska policija spriječila je ultranacionalističkog političara Vojislava Šešelja da održi skup u selu Hrtkovcima, simbolu progona Hrvata iz Srbije 90-tih godina zbog čega ga je UN-ov sud osudio na deset godina zatvora.
Šešelj i 200-njak članova njegove Srpske radikalne stranke (SRS) nisu mogli ući u Hrtkovce, pa je konferenciju za novinare održao pred kordonom policije u mjestu Jarak, oko sedam kilometara od Hrtkovaca.
Vođa radikala rekao je da nije došao zastrašivati Hrvate, nego "provocirati režim" koji mu je zabranio skup na obljetnicu njegova huškačkog govora protiv Hrvata u svibnju 1992.
Dodao je da se broj Hrvata u Srbiji smanjio "jer se mnogi od njih izjašnajvaju kao Bunjevci" te da Hrvatska i Srbija ne mogu imati normalne odnose dok traje "okupacija Republike Srpske Krajine".
Hrtkovci su postali sinonim protjerivanja vojvođanskih Hrvata nakon mitinga 6. svibnja 1992. na kojem je Šešelj pročitao popis nepoželjnih mještana hrvatske nacionalnosti. Idućih se mjeseci pod pritiscima i prijetnjama iselilo oko 700 mještana.
UN-ov sud ga je zbog toga u travnju osudio na deset godina
zatvora utvrdivši da je taj govor 'rezultirao deportacijom,
progonom, prisilnim raseljavanjem i drugim nečovječnim
postupanjem protiv vojvođanskih Hrvata'.
Šešelj ipak ne mora u zatvor jer su mu godine pritvora priznate u
odsluženu kaznu.
11:20 - Nakon govora Vojislava Šešelja u selu Jarak dogodio se izgred, javlja reporter Zoltan Kabok. Pripadnici SRS-a napali su člana LDP-a Đorđa Žujovića koji se i selu zatekao kako bi prosvjedovao protiv njihovog okupljanja, Žujović je dobio nekoliko udaraca šakom u glavu. Veći izgred spriječila je policija, isprativši ga iz sela.
Pripadnici LDP-a prije napada na njihovog člana Žujovića razvili su transparent 'Šešelj, ratni zločinac'.
11:00 - Šešelj je u obraćanju novinarima poručio da je došao provocirati režim, a ne zastrašivati Hrvate u Hrtkovcima. "Nitko od Hrvata u Hrtkovcima nije ugrožen", kazao je Šešelj na tiskovnoj konferenciji, koju je održao pred kordonom policije, dodajući da u tom selu živi tek 10 posto Hrvata.
Nakon što mu je zabranjen miting u Hrtkovcima, Šešelj je rekao da ima pravo na provokaciju režima, kao što to oporba svugdje u svijetu ima, te da je i današnji skup u Jarku upravo takva provokacija.
On je na današnjoj tiskovnoj konferenciji ustvrdio da u Hrtkovcima nije bilo ubijenih niti progonjenih nego da je pročitan popis onih koji su već otišli te da ga nije on pročitao nego jedna članica SRS-a.
Međutim, rekao je da su "Hrtkovci odgovor na protjerivanje Srba iz Hrvatske". Također je kazao da on nije osuđen za ratni zločin nego za poticanje na progon.
Upitan kada će Srbija i Hrvatska imati dobre odnose, Šešelj je odgovorio da "s Hrvatskom neće biti dobrih odnosa sve dok se ne oslobodi srpska krajina".
Istakanuo je i da se Hrvatskoj neće dopustiti da pokuša oteti 10.000 hektara zemlje na sjeveru Bačke.
Nakon tiskovne konferencije Šešelj i njegovi pristaše su se razišli, napustili su Jarak i vraćaju se za Beograd.
10:45 - Šešelj je po dolasku u Jarak rekao da ga na putu nitko nije zaustavljao i da je policija stajala kod izlaza s autoputa prema Jarku. Dodao je i da će pričekati da se okupe pristaše radikala.
Nazvavši policijsku blokadu pogreškom, rekao je da su angažirane jake snage, ali i da je dva puta već bio u Hrtkovcima, iako, kako je rekao, u zatvorenom prostoru.
Šešelja je skupina pristaša radikala dočekala pljeskom a on ih je pozdravio riječima "gdje ste četnici?".
10:00 - Reporter Zoltan Kabok javlja kako je nešto prije 10 sati Vojislav Šešelj, uz nekolicinu pristaša, stigao do sela Jarak koje se nalazi nekoliko kilometara od Hrtkovaca. Dalje ne može. Sjedi u hladu i čeka.
Očekuje se njegovo obraćanje novinarima.
Ekipa RTL televizije snimila je policijski kordon kojim je zapriječan ulaz u selo.
Svi prilazi selu Hrtkovci, u kojem Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka (SRS) unatoč službenoj zabrani u nedjelju planiraju održati miting, potpuno su blokirani, a jake snage policije i žandarmerije kordonima su zapriječile ključne magistralne pravce.
Do Hrtkovaca se ne može iz smjera Beograda, Šapca, Rume, Sremske Mitrovice, Obrenovca, blokirane su i lokalne ceste, a mimo kordona policije nisu mogli proći ni brojne novinarske ekipe koje su zaustavljene u Jarku, na križanju magistrala Ruma - Hrtkovci i Sremska Mitovica - Hrtkovci. Prolaz nije dopušten ni lokalnom stanovništvu, osim mještanima s osobnim dokumentima u kojima je hrtkovačka adresa.
Prilazi Hrtkovcima potpuno su blokirani
Blokada prilaza Hrtkovcima započela je jučer i trajat će do nedjelje u ponoć kao odgovor skupovima koje su najavili Šešelj i radikali, a potom i oporbene stranke. Liga socijaldemokrata Vojvodine i Demokratska stranka žele se protumitingom suprotstaviti politici zastrašivanja i provociranja koju provode Šešelj i radikali.
Unatoč zabranama, Šešelj je najavio da će radikali doći u Hrtkovce u povodu 26. obljetnice mitinga nakon kojeg su pokrenuta prisilna iseljavanja Hrvata iz Vojvodine.
To je selo postalo sinonim protjerivanja vojvođanskih Hrvata nakon mitinga 6. svibnja 1992. na kojem je Šešelj pročitao popis nepoželjnih mještana hrvatske nacionalnosti. Idućih se mjeseci pod pritiscima i prijetnjama iselilo oko 700 mještana.
“U selu je jutros sve mirno, osim što policije ima na svakom koraku. Sve je pod kontrolom. Ljudi obavljaju svoje svakodnevne poslove, a danas je i Đurđevdan, krsna slava koju slavi više od 50 obitelji hrtkovačkih Srba”, rekao je u telefonskom razgovoru jedan od mještana Hrtkovaca.
“Jedino nam je neobično što nemamo onu buku vozila jer kroz Hrkovce dnevno prođe i po 12.000 automobila i kamiona”, izjavio je za beogradske medije Tomislav Šimić, predsjednik Vijeća mjesne zajednice Hrtkovci.
Blokada prilaza Hrtkovcima započela je jučer i trajat će do nedjelje u ponoć kao odgovor na skupove koje su najavili Šešelj i radikali, a potom i oporbene stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine i Demokratska stranka. One su priopćile da se žele protumitingom suprotstaviti politici zastrašivanja i provociranja koju provode Šešelj i radikali. To je selo postalo sinonim protjerivanja vojvođanskih Hrvata nakon mitinga 6. svibnja 1992. na kojem je Šešelj pročitao popis nepoželjnih mještana hrvatske nacionalnosti. Idućih se mjeseci pod pritiscima i prijetnjama iselilo oko 700 mještana.
