Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je konferenciju za novinare na temu modernizacije i opremanja Hrvatske kopnene vojske.
Rekao je da je riječ o najvećoj i najjačoj grani sustava obrane. Kaže kako je svima jasno da je riječ o strateški važnoj grani Hrvatske te da on kao vrhovni zapovjednik ima jedan jedini, ključni cilj, a to je osigurati im borbenu opremu.
Bradley se, kaže, počeo razmatrati 2017. godine i bila je to, kako tvrdi, dobra odluka za razliku od rabljenih izraelskih aviona koja je propala.
"To je bila dobra odluka ministra Krstičevića i on je se i dalje drži. To je dobro", govori.
Dodaje kako nabavka Bradley vozila nije bila ponuda jer smo mi pristupili Amerikancima, a ne oni nama. Ističe kako je nabavka ovih vozila ušla u nekoliko službenih dokumenata. Govori da su vozila odabrana 2019. godine, kada on nije bio predsjednik.
"U planu Vlade za 2020./2024. na stranici 54 jasno i kratko piše: dovršit će se opremanje hrvatske vojske borbenim vozilima Bradley", govori predsjednik.
Dodaje da je to plan kojeg je premijer za novi mandat predstavio Saboru bez pritiska, a na njemu su radili i bivši ministar Krstičević. Tada su, kaže, premijer i Banožić govorili da se hrvatska kopnena vojska oprema Bradleyima.
Pojašnjava da je kao element prilikom donošenja odluke bila najpovoljnija cijena, a on smatra da je najvjerojatnije riječ o donaciji. Uz to, istaknuto je i vrijeme nabave.
Cijena, tvrdi potom, cjelokupnog paketa iznosi 150 milijuna dolara + PDV. "To je ono što se nije govorilo za francuske avione koji su stari 20 ili manje godina, plus PDV", ponavlja.
Podsjeća da su ti iznosi PDV-a bitni jer bez njih na kraju ostaje ministarstvo obrane.
Pojašnjava dalje da je nabava Bradleyija kombinacija donacije, ulaganja, a riječ je o 84 vozila koja su naši stručnjaci odabrali. Nije nekakva amorfna masa. To su vozila odabrana među stotinama drugih", rekao je i dodao da je riječ o 62 vozila za borbenu uporabu, a preostali za dijelove.
Uz to, pojašnjava, dolaze sa 62 topa, 34 strojnice, 41 radio uređaj te financijsku donaciju od 45 milijuna dolara.
Ovu ponudu, tvrdi, Vojni vrh je procijenio dobrom dok Hranj kaže da je optimalna.
Ponavlja da nije riječ o ponudi iako u dokumentu stoji da jest. "Druge ponude nema, druge države nema i neće je biti za ovaj novac. Možda za veći iznos za deset godina kad ja budem bog zna gdje, kad Banožić bude predsjednik Europske komisije, a Plenković partner", govori.
Navodi da je Hrvatska iza ove "ponude" stala jer mora formirati srednju pješačku brigadu jer je to uvjet NATO-a. Osim toga, dodje, dodatno nam trebaju barem 3 mlrd kuna za opremanje preostalih sastavnica brigade.
Preispitivanje američke ponude u zadnji tren nije dobro, smatra, jer ostavlja se dojam da nas Amerikanci žele nasanjkati, oni to nisu ni nudili, a to ni nije staro željezo. "Dojam cijele priče je da nas žele nasamirati, nas koji smo njima došli, a ne oni nama", navodi.
Zaključuje da ova odluka ima strateški značaj jer ona bi omogućila nastavak vrlo uspješne suradnje. Kaže i da će odgovorne prozvati ako Vlada odluku ne donese do kraja siječnja. "Vlada je morala donijeti odluku puno ranije, a ne čekati do zadnjeg trena. Vlada sad mora donijeti odluku", naveo je.
Upitan o izjavi ministra Banožića koji tvrdi da su vozila zastarjela i trebaju modernizaciju što ih navodno čini skupljima. Predsjednik RH govori da škole koje je završio Banožić, nisu škole koje je završio ono ili Hranj ili Lozančić. "On je ministar, standardi se razlikuju", tvrdi.
Zaključuje da se sada događa da netko državu sabotira, da nekoga raduje da je Hrvatska slabija. Odgovoran je, navodi, premijer Plenković.
Upitan o navodnim dodatnim troškovima koji su potrebni za Bradley, kako govori ministar, jasno će: "Ministar laže".
Odgovorio je i na upite hoće li naše odbijanje ove odluke ugroziti daljnju suradnju dvaju država, navodeći kako to nema nikakvu usporedbu. Pita se i zašto bi to njima značilo.
"Laž, laž, sve je laž. Pola Vlade je pod korumpcijskim teretom ili je korumpirano", rekao je između ostalog.
O Polančecu navodi kako je to kompliciran, nejasan i teško dokaziv slučaj. "Ako nije kriv žao mi ga je", dodaje.
Što se pak tiče imenovanja zapovjednika Obalne straže kaže da on donosi odluke, a ne prijedloge. "Tko je njemu predložio tog čovjeka, Plenkoviću? Tko? Bane. Ja da prihvatim nakon svih muljaža, ok Plenković predlaže, nek se javi", rekao je.
"Ljudi koji ne bi smjeli biti hrvatski ambasadori su hrvatski ambasadori, primjerice gospođa u Bruxellesu s dva oka na drugim dužnostima...", dodaje.
Dvije godine od pobjede
Da ocijeni svoje dvije godine mandata od izborne pobjede nije htio. Kaže da to određuju građani. On se kaže zalaže za hrvatske interese, ali nekad može, tvrdi, biti bučan i glasan.
"Rejting, ne zanima me. Svi žele da se o njima misli dobro. Moj put je takav da se na neke stvari ne obazirem", naveo je. Zaključuje kako njegov cilj nije bio svađati se s premijerom.