Najnoviji podatak kaže da smo lani opet uvezli 10 posto više govedine i 8 posto više svinjetine nego preklani. Ukupno 104.000 tona mesa u prvih 9 mjeseci stiglo je iz uvoza.
To je oko 260 milijuna eura koji su završili u njemačkoj štalici i danskom svinjcu.
Ove krave jedu domaću hranu, ali zato domaći ljudi sve više jedu uvozne krave.
U prvih devet mjeseci prošle godine uvezene su 104 tisuće tona mesa, a to je koštalo 261 milijun eura. Pa je uvoz veći za 10 posto nego 2016. godine.
Damir Horvatić, i sam vlasnik farme kaže - taj mu se posao jedva isplati.
"Sustavno se dosta toga uništavalo stočnoga fonda. Normalno da fali govedine i junetine", izjavio je Damir Horvatić, predsjednik saveza simentalskog goveda Hrvatske.
Lani se tako uvezlo gotovo 17 tisuća tona govedine, što je 10 % više nego godinu prije - dok je dobar dio domaćih farmi ostao prazan.
"Broj krava se drastično smanjio prvenstveno zbog loše cijene mlijeka, a druga stvar da je cijena junetine nije nešto jaka", nadodaje Horvatić.
Cijena goveda kreće se od 14 do 15 kuna po kilogramu žive vage već godinama. A sve drugo - od struje, hrane pa sve do veterinara je poskupjelo.
"Inputi su nam porasli oko 50 posto zadnjih godina. Cijena je ostala ista ili možda čak i niža. Pred nekih 5 godina sam prodavao bikove po 17 kuna,", govori nam Damir Horvatić.
I čvarci dio su uvozne statistike. Miroslav je jedan od najvećih proizvođača čvaraka u Hrvatskoj. Godišnje proizvede 40 tona, a za to je potrebno oko 200 tona sirovine.
"Nema ništa hrvatsko nažalost, sve moramo uvoziti. Prisiljeni smo na to. Uvozimo iz Danske najviše. Pa zato što nema proizvođača koji to rade. Ustvari nema kvalitetnog otkupa i nema uzgajivača koji uzgaja svinje i jednostavno nema sirovine", ogorčen je proizvođač čvaraka Miroslav Mataušić.
U nedostatku svinje prošle se godine uvezlo 67 tisuća tona svinjetine - ili 8 % više nego godinu prije. Očito je europskim poljoprivrednicima isplativije imati svinje nego domaćima.
"Oni su puno bolje organizirani, imaju organiziran otkup. Seljaci koji uzgajaju svinje, oni se bave samo uzgojem, a firma koja otkupljuje im garantira tijekom cijele godine otkupnu cijenu istu da se njima isplati raditi", nadodaje Mataušić.
I to je zapravo formula za uspjeh koju Hrvatska nikako da prepiše.
"Problem Hrvatske je zapravo u usitnjenoj proizvodnji, mi imamo jako malo usitnjene proizvođače koji proizvode male količine zbog čega ne mogu postići cijenu kao što se to postiže na europskom tržištu", rekao je glavni urednik portala Agrobiz Miroslav Kuskunović.
Konkurencija iz Europe, nedostatak poticaja i radne snage, problema je mnogo.
"Puno se ljudi iseljava i sve se manje proizvodi. Svi su prisiljeni uvoziti, ne samo ja, nego i ljudi koji rade pršut i ostale stvari što se tiče mesne industrije", kazao je Mataušić.
"Ako bi bio neki poticaj za junice što je nekad bio davno prije, automatski bi imali više krava, općenito krava, ne moraju bit muzne, s time bi dobili puno više junadi za tov", tvrdi Damir Horvatić, predsjednik saveza simentalskog goveda Hrvatske.
Pa dok država ne počne konkretnije oživljavati poljoprivredu, seljaci se moraju okupiti zajedno - u zadruge koje će ih na tržištu činiti konkurentnima.
Zanimljivo, ministar koji je nadležan i odgovoran za poljoprivredu i stočarstvo Tomislav Tolušić, o ovoj temi nije htio razgovarati, ali jest premijer Andrej Plenković. Kao i uvijek nadasve smirujuće riječi nakon kojih svi možemo izdahnuti, pardon odahnuti.
"Ministar Tolušić dobro radi svoj posao, nama je u interesu da proizvodnja, poljoprivredna ili nekog drugog sektora bude okosnica gospodarskog rasta u RH. Naravno da smo u vrijeme slobodnog tržišta, u vrijeme smanjenih ili nikakvih barijera kada je riječ o uvozu, a u konačnici odluka o odabiru je kod kupca odnosno potrošača", izjavio je Plenković.
