Glazba - povod za uživanje, opuštanje, sanjarenje.
Svejedno neki baš glazbu koriste za iskazivanje mržnje. Nazi punkeri pokazuju koliko mrze Židove, Rome i homoseksualce. Navijačke skupine pjevaju kako bi rado i kolcem i lancem i bokserom udarali u glavu za slavu svog kluba. Neki američki vojnici mučili su zarobljenike u Iraku puštajući glasno pjesme Metallice. U Meksiku čak postoji glazbeni žanr narcorrido koji kroz tekstove veliča ubojstva, smrt i oružje. I ljudi se uz tu glazbu – vesele.
"Problem je u tome od svih drugih umjetnosti, glazba utječe na onaj dublji dio podsvjesti puno više nego druge umjetnosti. Teško je mjerljiv i puno veći nego što mislimo", kaže Mladen Tarbuk, skladatelj i dirigent.
Još u 18. stoljeću, glazba se počela koristiti u ideološkom smislu. Politika i glazba već dugo surađuju, a najviše se istaknuo odnos Wagnera i Hitlera.
"Wagner je imao i jedan pamflet koji je dosta antisemitski nastrojen. Hitler je obožavao Wagnera, zaludio se kao mladić", kaže Tarbuk.
Na tribinu o mržnji u glazbi došao je i TBF-ovac koji je prošle godine morao na sud zbog teksta pjesme "Mater".
"Službenoj osobi, policajcu je poslao poruku, naša mater te traži. I sad sam ja morao doć na sud i protumačiti ima li tu elemenata prijetnje. Nije nađeno. Pjesma je fikcija, više ruganje nasilju", kaže Aleksandar Saša Antić, skladatelj i član grupe TBF.
Tu je i Frizerska pjesma Hladnog piva koja kaže: "Sad vodiš svetu
bitku mlateći pedere
A da si imao ljubav kao sigurnu luku, ne bi sada na
pozdrav dizao ruku."
"Svi su osjećaji dozvoljeni, na prvom albumu smo imali: svi ti
narcisoidni psi, iz svega srca, mrzim ih. Bile su te agresivne i
nasilne pjesme. Pogotovo kada si mlad i nabrijan,
želiš ostaviti jak dojam", objašnjava Mile
Kekin, glazbenik i pjevač grupe Hladno pivo.
A kada je riječ o voljenom pjevaču naše predsjednice:
"Kada govorimo o Marku Perkoviću, u nekim drugim pjesamam koristi poznate složenice koje je koristio Ante Pavelić, treba biti educiran i to prepoznati. Ali i biti svjestan toga da neki ljudi vole Thompsona baš zbog toga", kaže Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar.
O popularnoj glazbi danas, profesionalci nemaju baš dobro mišljenje.
"Ako se glazba želi obratiti široj masi, mora biti jednostavnija. I to je proces koji nema kraja, ova naša glazba je bolja od tehna gdje nema melodije. Trenutno je proces da se vraćamo u davna vremena kad smo uz zvuke bubnjeva plesali i to nam je bilo lijepo", kaže Tarbuk.
U Europi svaka osoba posluša 3 i pol tisuće pjesama godišnje. A tjedno provede oko 32 sata slušajući glazbu. Svaka minuta koja pritom budi mržnju - previše je.
