Europska komisija prvi je put predložila mjere kojima planira dostavljačima i vozačima Wolta, Glova, Ubera i Bolta poboljšati uvjete rada.
Takvih radnika ima oko 30 milijuna, a jedan od njih je i Leonardo koji taj posao radi tri godine. Za osam radnih sati zaradi od 350 do 400 kuna.
"Ovo mi je glavni posao, cijeli život sam na biciklu tako da je meni ovaj posao san snova, koliko god čudno zvučalo", kaže Leonardo za RTL Direkt dodajući kako je prijavljen honorarno, a doprinose si sam plaća.
Promjena uvjeta
Ti radnici nemaju pravo ni na bolovanje ni na godišnji, niti su zapravo zaposleni, a Ursula von der Leyen to želi promijeniti.
Procjenjuje se da u Europskoj uniji putem platformi radi 28 milijuna ljudi, od čega je najmanje pet i pol milijuna radnika lažno samozaposleno i bez ikakvih radničkih prava i socijalnih naknada. To bi trebala promijeniti nova europska Direktiva koja na snagu stupa za dvije godine.
Oni bi trebali imati pravo na minimalnu plaću, bolovanje i godišnji. Da im plaća bude registrirana, da mogu dizati kredit i djecu slati u vrtić, a što sada ne mogu.
Zabrinutost zbog prijedloga Europske komisije
U Boltu, ali i u Uberu su zabrinuti zbog prijedloga Europske komisije i upozoravaju da bi to moglo imati suprotan učinak, dovodeći tisuće radnih mjesta u pitanje.
"Ono što je evidentno je da platformski rad ima vidljiv utjecaj tržištu rada. Tu bih istaknuo fleksibilnost tog rada i to je nešto što je prepoznato od strane našeg kurira. Što se tiče utjecaja na poslovanje Wolta, teško je reći, trebamo pričekati nekih 12 do 18 mjeseci kako bi stvari bile jasne", rekao je Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za Hrvatsku.
'To je kapitalizam'
U Glovu kažu da kuririma neovisnost odgovara i da bi za njih Direktiva značila manju fleksibilnost i mogućnost rada na samo jednoj platformi. S time se slaže i Tina, po struci veterinarka koja dostavlja već osam godina, a to joj je glavni posao.
"Vjerojatno će nam to sve skinuti s plaće… To je kapitalizam", odgovorila je Tina na pitanje očekuje li da će joj se europskom Direktivom poboljšati uvjeti.
"Ja osobno ne mislim da će ta ekonomija nestati, ali će troškovi takve ekonomije postati veći pa će i određene usluge postati skuplje", govori Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
