Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti konverzije kredita u švicarskom franku, a ni lex Vlahušić.
Nedavno donesene odluke o suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, Zakona o kreditnim institucijama, odnosno zakona o konverziji švicarca te dopunjenog Zakona o lokalnim izborima objavio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ustavni sud u svom rješenju ističe da je Vlada Zorana Milanovića imala pravo izmijeniti zakone za konverziju 'švicaraca'.
"Sud je utvrdio da su osporeni zakoni, kao jednokratne,
interventne mjere zakonodavca, bile nužne za ostvarivanje
legitimnih ciljeva koji su se njime željeli postići", kazao je
Šeparović.
Banke koje su se žalile na zakon zbog milijunskih gubitaka u
konverziji, ovime su izgubile pravo na eventualnu
odštetu.
Što se tiče lex Vlahušić, Ustavni sud nije prihvatio prijedlog
SDP-ovog Peđe Grbina i HNS-ovog Andre
Vlahušića za pokretanje ocjene
ustavnosti.
Ustavni sud preporučuje zakonodavcu da preciznije definira taj
zakon.
"Ustavni sud smatra dodatnim ustvrditi da je zakonodavac postupio
u skladu sa stajalištima i uputama iz ranije odluke i rjesenja
Ustavnog suda", stoji u rješenju.
Također ističu da je zabrana kandidiranja na izborima osobama
koje su počinile kaznena djela zadovoljava ustavne i europske
pravne standarde.
"Ustavni sud utvrdio je da su zakoni o konverziji bili nužni za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se njime htjeli postići", rekao je Šeparović.
Šeparović je rekao da je česta praksa zakonodavca da donosi propise o hitnom postupku doista zabrinjavajuća, ali da su Vladina obrazloženja u slučaju 'švicarac' bila dovoljna.
"Vlada je zakon donijela zbog otklanjanja poremećaja u gospodarstvu, sprečavanja dužničke krize i nepoštene prakse kreditnih institucija. Ustavni sud smatra da su to dovoljni razlozi", dodaje.
Kazao je i da su prema podacima Ministarstva financija dužnicima u švicarcima rate porasle za 60 do 80 posto, a glavnice oko 30 posto.
"Građani su dovedeni u neravnopravan i dužnički položaj, a država je poštovala načela socijalne države i imala se pravo umiješati u tržišnu funkciju', kazao je Šeparović.
Šeparović kaže da se banke nisu izložile valutnom riziku u
švicarskim francima jer su sredstva za kreditne plasmane
pribavljale iz euro ili kunskih depozita.
"Ustavni sud je ustvrdio da su osporeni zakoni četvrta mjera koju
je Vlada zbog nedovoljne zainteresiranosti kreditnih institucija
da na primjeren način nađu rješenje za 'švicarce' poduzela u
cilju olakšavanja položaja potrošača", rekao je Šeparović i dodao
da su zakoni čak bili nužni.
Ustavni sud je upozorio da hrvatske banke nisu poduzele
prevenciju poput austrijskih banaka u vidu pravovremenog
upozorenja potrosača.
Dio troškova konverzije je pao na leđa banaka, ali i potrošača.
Koverzija, kažu u Ustavnom sudu, je poboljšala bonitet potrošača,
što je dovelo do bolje kvalitete stambenih kredita.
Sve poslovne banke su od 2007. do 2014. u RH ostvarile bruto
dobit od 30,35 mld.kn. Zaključak je da konverzija nije opteretila
banke do nepodnošljive mjere.
Devetoro sudaca je bilo za ovu odluku, jedan je imao izdvojeno
mišljenje, a suci Ingrid Antičević Marinović,
Davorin Mlakar i Josip Leko su
se izuzeli jer su bili zastupnici tijekom donošenja zakona.
