Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak na sjednici Vlade u povodu "afere vjetroelektrane" da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije i zatražio od nadležnih pravosudnih institucija da utvrde kako se dogodilo i tko je odgovoran za probijanje mjera nadzora.
"U ime cijele Vlade želim reći da je Vlada u cijelosti privržena borbi protiv korupcije, a dokaz samostalnog i neovisnog djelovanja policije i Državnog odvjetništva je upravo proces koji se odvija od prošloga tjedna, barem kada je riječ o spoznajama u javnosti. Nema nikakve dileme da borbu protiv korupcije želimo podržati i ohrabriti i da nadležna tijela svoj posao trebaju raditi sukladno zakonu, bez upliva bilo koga na njihov rad", rekao je Plenković na početku sjednice.
Kako su u aferu involvirani i ljudi koje je imenovala ova Vlada - državna tajnica i još neki službenici i pomoćnici ministra, to je dokaz da DORH i policija rade bez bilo čijeg upliva, ustvrdio je.
"Za nas su takva ponašanja neprihvatljiva, zato smo razriješili navedene dužnosnice i povukli mjere koje su vrlo jasne i odmaknuli cijelu ovu priču od kolektivne odgovornosti, dakle svih nas kao Vlade. Ne želimo na bilo koji način biti involvirani u nečije pojedinačne akte koji narušavaju ugled Vlade", poručio je.
Plenković je istaknuo kako je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije da se utvrdi odgovornost za pucanje mjera nadzora u "aferi vjetroelektrane".
"Budući da se ponovno dogodilo tzv. pucanje ili probijanje mjera među akterima koji su u to involivirani, a mogli su biti involvirani policija, DORH ili sud, mislim da je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne institucije da nadležna tijela utvrde kako je moguće i tko je odgovoran za pucanje mjera nadzora i da svi postupci imaju epilog u adekvatnom roku", rekao je.
"Ovo govorim vrlo precizno, bez ikakve primisli bilo kakvom pritisku na neko od ovih tijela, ali isto tako je važno da se utvrdi tko je za ovo odgovoran, jer je to bitno radi povjerenja u rad DORH-a, policije i u funkcioniranje suda. To je ono što u pogledu pravne sigurnosti očekujemo od svih aktera", naglasio je Plenković.
Osvrnuo se i na podatke DZS-a koji pokazuju rast BDP-a za prvo tromjesečje za 0,4 posto.
''S obzirom na okolnosti pandemije, restriktivne mjere i očekivan pad gospodarstva, ovo je u biti vrlo ohrabrujuć podatak, mislim da je to dobro'', rekao je podsjetivši da ćemo u idućih sedam godina imati na raspolaganju više od 10 milijardi eura putem Plana oporavka EU.
Što se tiče mjere sufinanciranja najma stanova oštećenima u potresu sa crvenim naljepnicama, premijer je istaknuo kako su do sada primili 223 zahtjeva i niz iskazanih interesa.
''Drago mi je da smo u međuvremenu ostvarili napredak kada je riječ o konkretnim aktivnostima za sanaciju Grada Zagreba od potresa'', rekao je podsjetivši kako su donijeli i interventnu pomoć u iznosu 20.000 kuna za popravak krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, zamjenu kondenzacijskih bojlera.
Naglasio je da su mjere za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi polučile dobre rezulatate.
''Aktivnošću Vlade zadržana su radna mjesta. U travnju je mjere potpora primilo 97.000 poslodavaca za preko 550.000 radnika. Do sada je isplaćeno 3,8 milijardi kuna, a kada se uključe doprinosi onda je to 5,5 milijardi kuna. Mislim da je to izvrsna mjera", rekao je premijer.
Koronavirus u Hrvatskoj
Ministar Vili Beroš izvijestio je o aktivnstima vezanima za koronavirus u Hrvatskoj.
"101 je dan od pojave koronavirusa, bilježimo četiri uzastopna dana bez novooboljelih. Oporavljenih je 2095, a trenutno je 48 aktivnih slučajeva. U svakoj fazi popuštanja mjer brojke su bile stabilne. U skladu s povoljnom epidemiološkom situacijom bolnice povećavaju broj pregleda i zahvata. Bolnice vrše evaluaciju lista čekanja."
"Sa svega dva novooboljela u proteklih tjedan dana nastavljamo s dobrim rezultatima, brojke ulijevaju sigurnost. Vlada je epidemiju dočekala spremno, te je bez panike provodila nužne mjere kojim je spriječeno širenje zaraze i eksponencijalni rast. Pažljivo pratimo razvoj situacije u svijetu, posebno u susjednim državama čije turiste očekujemo. Ne žurimo s proglašanjem zavreštka epidemije. Virus se ne stavlja lako ad acta. Pozivam građane da ostanemo odgovorni. Zdravlje nije sve, ali sve bez zdravlja nije ništa."
Ministar Davor Božinović je rekao da Stožer civilne zaštite nije donosio nove odluke. Slika je u cijeloj zemlji izrazito dobra, što je doprinijelo normalizaciji života.
Privremena potpora radi smanjenja rizika o nezaposlenosti
Vlada je na sjednici dala ovlast ministru financija za potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom jamstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19.
'U okviru paketa hitne potpore EK predložila je privremeni instrument kako bi se radnicima pomoglo da zadrže svoja radna mjesta', rekao je ministar financija Zdravko Marić, dodavši da se radi o 100 milijuna eura zajma po članici.
EK će se , pojasnio je, zadužiti na međunarodnim tržištima kapitala. Države članice moći će iskoristiti jamstvo, a kamate će biti jeftine. Njega garantira Europska unija. Jamstvo za Hrvatsku je 95,6 milijuna eura.
O jamstvu je progovorio i ministar rada Josip Aladrović, kazavši da je to dobra poruka za srednju i dugoročnu zaštitu radnih mjesta. Kazao je da se u lipnju bilježi pad broja nezaposlenih, no ranije je bio rast.
'Imamo 13 i pol tisuća više osiguranika odnosno novozaposlenih nego na početku svibnja. To pokazuje da su mjere polučile rezultate i da su uvedene pravodobno i u adekvatnoj mjeri', kazao je Aladrović.
