Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u predvorju Gradske uprave održao je redovnu konferenciju za novinare na kojoj je izvijestio da je imenovan novi član uprave Zagrebačkog holdinga, Dubravko Karačić.
''Gospodin Karačić ima više od 20 godina iskustva u području financija'', rekao je gradonačelnik.
Kazao je da je u Zagrebu s dvije doze cjepiva cijepljeno 67 posto odraslog stanovništva, a s jednom dozom 75 posto.
O pucanju vrelovoda
Napomenuo je kako vrelovodi nisu u ingerenciji grada, već HEP-a.
''No naravno da utječe na kvalitetu života građana. Čuli smo se s
HEP-om, oni rade na otklanjanju radova da bi se do kraja
dana uspostavio rad vrelovodom. Radi se o magistralnom vrelovodu,
na dva mjesta u tom dijelu grada su problemi'', pojasnio
je Tomašević.
''HEP je krenuo iz EU sredstava obnavljati mrežu. Potrebno je modernizirati i obnoviti vrelovodnu mrežu. Ovaj dio će se modernizirati u idućih nekoliko godina", kazao je gradonačelnik.
Grad će biti partner HEP-u kako ne bi dolazilo do pucanja.
Stipendiranje
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec je kazala kako je Grad Zagreb objavio natječaje za svoj stipendijske programe. Naglasila je da su od ove godine izdvojena već sredstva po svim osnovama.
''U programu deficitarnih zanimanja sada Zagreb nudi stipendije za studiranje za programe koji su deficitarni u Zagrebu. Radi se o nastavnim smjerovima prirodoslovnih studija, prediplomskom i diplomskom studiju edukacijske rehabilitacije, logopedije. Te ranog i predškolskog obrazovanja gdje Grad Zagreb zainteresiran i kao poslodavac'', rekla je Dolenec.
Uz to stipendirat će se studij medicine i sestrinstva. Rečeno je kako se zainteresirani mogu javiti do 27. prosinca. U Zagrebu će biti preko 1100 stipendista.
Obnovljene škole
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet govorio je o tri nove obnovljene zgrade u Zagrebu. Radi se o OŠ Miroslav Krleža na Kaptolu, jednoj područnoj školi te još jednoj školi u Podsusedu.
"OŠ Miroslav Krleža, radi se o cjelovitoj obnovi i to je prva školska zgrada. Tu je i područna škola u Pongračevu. Svečano otvorenje bit će u petak u 9 sati. Radi se o vrijednoj investiciji. Tu je i dogradnja postojeće sportske dvorane u Podsusedu, OŠ Dragutina Domjanića. Škola ima više od tisuću đaka, a otvorenje će biti do kraja godine", rekao je Korlaet.
Navedeno je kako OŠ Miroslava Krleže ima 262 đaka u 16 razreda, cjelovita obnova s ojačanjem na razinu 3. Sve škole, preostalih 13 na području Donjeg Grada, su vrlo zahtjevne bile za obnovu jer se radi o arhitektonski vrijednim ostvarenjima koje je trebalo ojačati.
''Projekt je financirao Grad Zagreb, ali nastojat ćemo vratiti sredstva kroz Fond solidarnosti. S idućim polugodištem đaci se vraćaju u ovu zgradu'', rekao je zamjenik gradonačelnika.
Gradonačelnik se još jednom osvrnuo na pucanje vrelovoda. Rekao je kako jučer u Zapruđu građani nisu imali 2 sata vodu i kako je poslana cisterna.
"Što se tiče cjevovoda, treba sanirati vodoopskrbnu mrežu. Nije slučajno što smo obnovili školu u Pongračevu, ona se nadovezuje na Selsku. S Hrvatskim vodama u idućih devet godina namjeravamo imati veliku investiciju obnove cjevovoda. Tu će biti i smanjenje gubitka vode. Financijski si ne možemo dozvoliti da ne investiramo. Vrelovodna mreža je u ingerenciji HEP-a", kazao je Tomašević.
Najavljeno je kako će se iduće godine biti povučeno 40 posto više sredstava iz EU fondova, a što se tiče dječjih vrtića spremaju se projekti u vrijednosti 800 milijuna kuna.
O vodovodnom sustavu je još rekao.
“Ne želim prizivati nevolju, ali činjenica je da je infrastruktura neadekvatna i treba se modernizirati, ne samo izmjenom cijevi, nego i sustava koji bi bio manje ovisan o puknuću magistralnih cjevovoda i vrelovoda”, rekao je Tomašević.
O žičari
Osvrnuo se i na žičaru Sljeme koja još uvijek nema uporabnu dozvolu.
''Sedam dozvola ima, jednu nema, onu za buku. Po postojećem pravnom okviru ona se ne tretira kao prometna infrastruktura. Sutra ćemo o tome imati sastanak s Ministarstvom. Radimo da dobijemo privremenu uporabnu dozvolu. Imamo i proces dodatnih radova na samoj postaji žičare. Ja se nadam da će barem jedna od tri opcije dati rezultate. Sad je krajnje vrijeme da se žičara otvori, prošlo je već previše vremena. Svima je u interesu da se ona stavi u funkciju. Svima je u interesu da se žičara što prije otvori jer je financijski uteg i za ZET i za Zagreb. Ona nema nikakve prihode za nas'', kazao je gradonačelnik.
Rečeno je kako se u Gradu trude da se održi skijaško natjecanje, ali kako ''nije sve samo u njihovoj kontroli''.
Prosvjedi roditelja-odgojitelja
Komentirao i prosvjede roditelja-odgojitelja zbog ukidanja mjere. Roditelji-odgojitelji poručili su gradskom vodstvu da ne ukida mjeru koju koristi gotovo 5800 roditelja s 20 tisuća djece.
''Ne bih se složio da mjera najednom nestaje. Nije preko noći. Nije riječ samo o smanjenju iznosa, već i omogućavanju nekih drugih mjera, stvari koje su bile zabranjene, a to je zapošljavanje. Zabranjeno je bilo i da djecu upišu u dječji vrtić. To se sada omogućava. Što se tiče pravnih analiza, radi se o odluci koja se zove Odluka o novčanoj pomoći, ne zakon, gdje ne postoje čak ni ugovori, nego rješenja, ne vidimo kakvo bi to bilo pravo da se garantira u idućih 15 godina'', kazao je Tomašević.
Podsjetio je da je u zadnjih pet godina odvojeno za izgradnju vrtića 115 milijuna kuna, a 15 puta više, 1,8 milijardi izdvojeno na mjeru roditelj-odgojitelj.
''Mjera je imala upitan učinak, nije došlo do povećanja broja djece u Hrvatskoj. Svatko ima pravo koristiti sve pravne instrumente, ali smatramo da smo u pravu i da imamo pravo gledati cjelovitu demografsku politiku. Ako sudovi i odluče, to ne može biti ponovno plaćeno. Radi se o odluci a ne zakonu, nema ni ugovornog odnosa. Pravobraniteljica za djecu je kritizirala da je zabrana upisa u vrtiće sporna. Iz perspektive racionalnosti i skrbi o svakom djetetu smatramo da je to opravdano'', kazao je Tomašević.
