Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić održao je sastanak s gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem i suradnicima na temu obnove od potresa privatnih i javnih zgrada u Gradu Zagrebu.
Izjave za medije održale su se neposredno nakon sastanka ispred zgrade Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prvi se novinarima obratio novi ministar Branko Bačić.
"Kao što ste i ranije upoznati, danas smo gradonačelnik i ja održali sastanak. Taj smo sastanak dogovorili istog dana kada sam izabran za ministra i dogovorili da ćemo nakon mog prvog odlaska na Banovinu nas dvojica održati zajednički sastanak s našim suradnicima."
"Moram reći da je sastanak protekao u iznimno konstruktivnom i prijateljskom razgovoru jer smo ocijenili da je tema o kojoj smo raspravljali od interesa. Tema je bila obnova Zagreba nakon potresa", kaže Bačić.
"I jedan i drugi smo ocijenili da nismo zadovoljni brzinom obnove i da je potrebno napraviti jako puno novih iskoraka kako bi grad bio obnovljen onako kako smo i zakonom, a i našim dokumentima i planovima i kako bi bili zadovoljni", objašnjava novi ministar pa dodaje:
"Dogovorili smo da ćemo uspostaviti dvotjedne sastanke koji će se redovno održavati u kojima ćemo pratiti dinamiku svakog pojedinog segmenta zagrebačke obnove."
Druga tema na sastanku odnosila se na korištenje fonda solidarnosti.
"Ukupno je na zagrebačkom potresu osigurano 683 milijuna eura iz jednog preglednog dokumenta, grad Zagreb je najveći konzument tih sredstava.
"Želja nam je da se taj fond u cijelosti istroši i da ne vraćamo ni jedan cent u europski proračun, dogovorili smo da ćemo održati sastanke s ministarstvom zdravstva jer nam je to jedan od najvećih prioriteta. Vrlo brzo ćemo održati sastanak s Berošom", objašnjava Bačić.
Ubrzat ćemo rušenje privatnih zgrada koje prijete sigurnosti naših građana na području Čučerja i u tu svrhu ćemo hitno organizirati sastanak s Državnim inspektoratom i krenuti odmah u uklanjanje tih objekata, a onda i ubrzati obnovu za izgradnju zamjenskih kuća.
Obratio se tada i gradonačelnik Tomašević.
"Ne možemo biti zadovoljni obnovom privatnih zgrada tako da smo se tu dogovorili oko nekih operativnih stvari. Optimističan sam oko nekih stvari jer mislim da će se ubrzati, zbog novog modela kojeg je ministar predložio i prezentirao. Evo primjera, sama obnova je do sada bila jedan od modela koji bi trebao biti brži jer građani sami pokreću svoju obnovu i onda bi trebali dobit novac kao refundaciju nakon što završe samoobnovu. To neke građen čini skeptičnim hoće li ikad novac dobiti ili nemaju novac inicijalni da ulože u samu obnovu. To se sada mijenja na način da ide predujam u 100% iznosu kako bi građani mogli započeti sa samoobnovom i mislim da je to dobra stvar."
"S druge strane isto su prezentirane neke administrativne prepreke koje su do sada bile, a koje će se sada ukloniti - pojednostavljene procedure. Treća stvar koju bih istaknuo je zajednička data baza između Grada Zagreba i ministarstva u realnom vremenu koja bi pratila obnove svakog pojedinog objekta kako bi u svakom realnom vremenu imali točne podatke", pojašnjava Tomašević.
"Trošak za uklanjanje tih kuća je oko deset tisuća eura, što nije veliki novac za proračun Grada Zagreba ili države, a predstavlja veliku opasnost i to nam je jedan od prioriteta."
Na pitanje novinara o Bloku 19, odnosno jesu li odustali od tog plana, Tomašević kaže:
"Nismo odustali, ona je jedna od ideja koja je sastavni dio plana cjelovite obnove povijesne jezgre. Rekao sam već prije na tu temu da je pripremljeno nekoliko studija."
"Čekamo da se zakon donose, a to bi trebalo biti 17. veljače. Svi koji su već u proceduri moći će birati koja mu je povoljnija varijanta, nova ili ona postojeća. Stvar ostaje ista samo što sredstva dolaze odmah umjesto na kraju što je izazivalo skepsu kod ljudi", rekao je Bačić.
Tomašević je naglasio da je Zagreb, za razliku od Banovine, odgovoran za 20 posto troškova obnove privatnih zgrada.
Bačić je rekao da ne zna koliko će kuća ove godine biti obnovljeno i da ne želi davati nikakva obećanja.
"Nećemo dozvoliti da od 1. studenog ljudi budu u kontejnerima pa ćemo nastojati njihove kuće prvo obnoviti, ali ukoliko ne uspijemo, onda ćemo za njih osigurati prikladne nisko-energetske kuće. U Italiji, šest godina nakon potresa, ljudi i dalje žive u takvim kućama. To nije naš cilj, ali nam je cilj da uvjeti u kojima ljudi žive budu zadovoljavajući", rekao je.
"U ovom trenutku je izdano 160 rješenja za zamjenske kuće. U postupku su i ugovorena su sva rušenja, samo ih treba locirati prema rješenjima i već su ti svi objekti ugovoreni za projektiranje i prema onome što sam dobio informaciju od Fonda mi bi već mogli ići s narudžbama prvih radova u proljeće. Hoće li to biti 3., 4., 5. mjesec, to još ne znam, ali mi bi trebali početi ozbiljne radove na izgradnji zamjenskih kuća u Zagrebu.", poručili su.
