U noći s 29. na 30. listopada 2022. kazaljke na satu se pomiču za jedan sat unatrag. To znači da možete spavati sat vremena dulje. No, nakon pomicanja kazaljki na satu očekuju se kraći dani u poslijepodnevnim satima.
Promjene vremena uvijek se rade vikendom, u noći sa subote na nedjelju. Prelazak na zimsko računanje vremena ove će se godine dogoditi zadnjeg vikenda u listopadu, u noći s 29. na 30. listopada 2022. Kazaljke na satu bit će pomaknute za točno jedan sat unatrag, odnosno s tri sata ujutro na dva, javlja wa.de.
Odluka nastala zbog šale?
Ideju o ljetnom računanju vremena 1784. godine je prvi dobio izumitelj, znanstvenik, a kasnije i predsjednik SAD-a Benjamin Franklin. Svojim prijedlogom navodno se samo šalio. Imao je 78 godina i u to je vrijeme već osam godina živio u Parizu. Borio se s raznim bolestima i često nije napuštao svoj dom u pariškom predgrađu Passy. Društvo su mu pravili prijatelji. Jedan od njih je bio izdavač lista "Journal de Paris" koji ga je zbog njegova humora uvijek hrabrio da piše kratke tekstove o svakodnevnim problemima. Franklin je u jednom članku spomenuo ljetno računanje vremena, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li doista mislio ozbiljno.
Ušteda energije
U Njemačkoj je ljetno vrijeme uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija. Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.
Prema istraživanju Forse, 80 posto svih ispitanika u Njemačkoj smatra promjenu vremena suvišnom i zalaže se za njeno ukidanje. Ali još ostaje pitanje hoće li se odlučiti za ljetno ili zimsko računanje vremena. Većina preferira ljetno računanje vremena, prenosi Fenix Magazin.
Unija htjela ukinuti pomicanje sata, ali...
Frustracije zbog pomicanja vremena navele su Europski parlament da izradi nacrt zakona za trajno uklanjanje ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji. Ukidanje ljetnog računanja vremena isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo. U 2020. i 2021. Europa je, kao i ostatak svijeta, bila zauzeta rješavanjem zdravstvenih i ekonomskih učinaka covida-19.
Idejni začetnik obustave pomicanja sata bio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Problemi su nastali i zato što se države na razini EU-a nisu mogle dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije.
U EU-u postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta. Najveća je ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.
Nijemci bili najviše zainteresirani za ukidanje pomicanja sata
U slučaju trajnog zimskog računanja, ljeti bi se ranije smračilo, a na istoku bi sunce izašlo jako rano, primjerice u Bialistoku u Poljskoj na dan ljeta sunce bi izašlo u 3.01 sati ujutro. Farmeri su upozoravali da pomicanje sata zbunjuje krave koje odjednom dobivaju hranu sat vremena ranije ili kasnije, pa im je teško to podnijeti.
Prema analizi njemačkog zdravstvenog osiguranja, 29 posto ljudi u toj državi ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Najčešće se radi o umoru i nesanici. Čak 76 posto ispitanika je reklo da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti. Ali niti interes građana u cijeloj Uniji nije bio isti. Najviše je to zanimalo Nijemce. Od 4,6 milijuna ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju, čak tri milijuna je bilo iz Njemačke.
