Bez nje ne bi mogli imati masovne medije, mobitele, čak ni većinu igrački. Što je to? Baterija, naravno! Prve su baterije imale kratki vijek trajanja (sat vremena najviše) i bile su za jednokratnu uporabu, ali danas, dvjesto godina kasnije, male baterije mogu održavati pametne mobitele upaljenima i duže od 24 sata, a što je najbitnije – mogu se ponovo i često puniti. Zahvaljujući baterijama možemo komunicirati, dobivati informacije i vijesti iz cijeloga svijeta te se zabavljati cijeli dan, gdje god poželimo.
Što je baterija?
Baterija je uređaj koji koristi kemijske procese unutar supstanci koje se u njoj nalaze kako bi proizvela struju. Njezini operativni principi i oblici mogu se međusobno razlikovati. Neke od njih mogu se ponovo puniti mnogo puta (npr. u mobilnim telefonima), dok se nekima možemo služiti samo jednom i zamijeniti ih nakon što se isprazne (npr. male baterije za elektronske satove).
Kako je sve počelo?
Godine 1800., Alessandro Volta je izumio prvu pravu bateriju, koja je postala poznata kao Voltin članak. Voltin članak sastojao se od bakrenih i cinkovih diskova naslaganih jedno na drugog na hrpu, a odvojenih slojem tkanine ili kartona natopljenog u slanoj vodi. Voltini originalni modeli imali su nekih tehničkih mana, od kojih je jedna bila curenje elektrolita, što je uzrokovalo kratke spojeve zbog težine diskova koji su pritiskali slanom vodom natopljenu tkaninu. William Cruickshank riješio je ovaj problem tako da je slagao sve elemente u kutiju umjesto da ih slaže na hrpu. Tako je izumio prvu električnu bateriju za masovnu proizvodnju. Problem Voltinih baterija je bio taj da su kratko trajale (maksimalno sat vremena).
U čast Voltinom uspjehu, mjernu jedinicu SI sustava za električku razliku potencijala nazvali su po njemu (volta [V]). Teško je zamisliti današnje društvo bez baterija. Pogledajmo neke od primjera.
Od telefona do mobitela
Telefon je u 19. stoljeću izumio Aleksander Bell. Nekoliko je izuma imalo veliki utjecaj na naše živote. Mogli smo se povezati s našim voljenima i odrađivati posao puno lakše. Ali, naravno, mogli smo pričati samo unutar naših domova i ureda. Ljudi su htjeli više – telefon koji mogu koristiti gdje god požele. I tako, u kasnim 40-im i 50-im godinama 20. stoljeća, švedski znanstvenici su napravili prvi prototip mobitela. To je bio 40 kilograma težak kovčeg. A vrijedio je koliko i jedan automobil. I ljudi su ga obožavali. Tako se počela razvijati ideja o telefonu s baterijom, a ne s kablom. Dvadeset godina kasnije mobitel je bio veličine cigle i težio je 0.8 kilograma.
Moderni pametni mobitel kombinira postavke klasičnog telefona, kamere, GPS navigacije, kompjutera s internetskim pristupom, snimača glasa i u isto vrijeme stane u svaki džep. Danas imamo veoma lagane pametne mobitele s dugotrajnom baterijom. Samo pogledajte novi pametni mobitel HUAWEI Mate 20 Pro.
Velika baterija za cjelodnevno korištenje
Veća baterija ne zahtijeva i deblje tijelo pametnog mobitela. HUAWEI Mate 20 Pro i PORSCHE DESIGN HUAWEI Mate 20 RS imaju kučište tanko poput njihovih prethodnika, ali skladište bateriju visokog kapaciteta od 4200mAh. Kombinirajući veliku bateriju s visoko efikasnim hardverom i softverom, oba uređaja mogu izdržati cjelodnevno igranje ili rad na pametnom mobitelu bez potrebe za ponovnim punjenjem.
SuperCharge
HUAWEI Mate 20 Pro i PORSCHE DESIGN HUAWEI Mate 20 RS sadrže sasvim novu 40W HUAWEI SuperCharge tehnologiju, koja može napuniti bateriju do 70% u 30 minuta. Štoviše, oba uređaja podržavaju i 15W HUAWEI brzo bežično punjenje, čime nude najbrže bežično punjenje u industriji. HUAWEI Mate 20 i HUAWEI Mate 20 X dolaze s posljednjom SuperCharge tehnologijom brzog punjena, što znači da se mogu brzo napuniti s 22.5W adapterom, povećavajući efikasnost punjenja.
Prvo na svijetu obrnuto punjene
Revolucionarna tehnologija bežičnog obrnutog punjenja omogućava HUAWEI Mate 20 Pro i PORSCHE DESIGN HUAWEI Mate 20 RS da postanu izvor energije drugim uređajima.
Telefoni su uistinu daleko napredovali.
11 godina prije izuma bljeskalice - izumili su novu, suhu bateriju. Za razliku od prijašnjih baterija, koristili su elektorlitnu pastu umjesto tekućine. To je bila prva baterija pogodna za prijenosne električne uređaje, jer se nije mogla lako slomiti ili iscuriti i radila je kako god ju postavili.
U New Yorku 1898. godine Conrad Hubert, koji je izumio, između ostalog, zajedno sa svojim suradnikom Davidom Misellom, prijenosnu svjetiljku. Isprva je to bila papirnata cijev s baterijom, mjedenim reflektorom, filamentom i sklopkom. Prijenosno osvjetljenje postalo je popularno i među uniformiranim snagama (vojsci, policiji, službama hitne pomoći) i među civilima (pogotovo u turizmu). U 1922. godini postojalo je 10 milijuna korisnika prijenosnih svjetiljki u SAD-u. U 1970. godini nastala je prva vodootporna prijenosna svjetiljka. U 80-ima - halogene lampe emitirale su svjetlo jače od onih sa žarnom niti. U drugoj polovici 1990ih, LEDice su kročile na tržište i ponudile puno duže vrijeme trajanja. Sve ovo ne bi bilo moguće bez izuma baterije.
Zdravstvo
Baterije spašavaju živote - doslovce!
Baterija je počela imati stvarni utjecaj na ljudske živote nakon izuma umjetnog srca. Ovaj je uređaj već pomogao tisućama ljudi diljem svijeta. Umjetno srce je malo i stane u dlan. Radi se od plastike i metala, teži oko 450 grama, veličine 7.5. cm. Sastoji se od nekoliko elemenata, prvenstveno vertikalne pumpe koja može centrifugirati krv, i to 10 litara u jednoj minuti. Operativni sustav kamere kontrolira vanjski sustav, koji je spojem kabelom na pumpu. Pokreću ga baterije, koje treba puniti svakih cca 12 sati (uglavnom se puni preko noći). Sustav kontrole i baterije su spremljene u posebnu vreću. Najveći je izazov napraviti da te baterije, koje pokreću cijeli sustav, postanu efikasnije.
Igračke
“Baterije nisu uključene” - ove tri riječi većina djece vidi kada prvi put otvore neku igračku. Igračke na baterije najveću su slavu stekle 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća. Svako je dijete u svijetu htjelo imati igračke koje se pomiču, plešu, proizvode zvukove, hodaju i slično.
Radicon Robot bila je prva igračka na baterije, koju se pokretalo daljinski. Izumljena je 1950. godine u SAD-u. U navali popularnosti ovakvih proizvoda, A.C. Gilbert napravio je Astona Martina na baterije, baš poput onog kakav je vozio sam James Bond.
Daljinski upravljani avioni, brodovi, automobili, lutke koje mogu hodati i jesti, gitare, klavijature, - baterije su bile potrebne za sve što je djetinjstvo moglo učiniti magičnim i za stimuliranje mladih umova.
Automobili
Jeste li znali da su električni automobili bili izumljeni puni prije njihovih konkurenata s pogonom na gorivo? Prema nekim izvorima, prvi je električni automobil napravio Anyos Jedlik 1828. godine. Nizozemski profesor Sibrandus Stratter Gerigen i Amerikanac, kovač Thomas Davenport, u sredini 1830-ih izumili su prototipe auta s pogonom na električnu energiju. Automobili s motorima na unutarnje izgaranje izumljeni su tek 1885. Ali, tri desetljeća kasnije izdominirali su tržištem. Ahilova peta električnih automobila postale su baterije - nisu bile dovoljno efikasne, previše su koštale, a bilo ih je nemoguće napuniti nabrzinu i njima putovati na veće udaljenosti. Električni automobili s baterijama nisu imali šanse nasuprot jefntinih i neuništivih automobila na gorivo. Trebalo je gotovo stoljeće da tehnologija napreduje i stvori izdrživu automobilsku bateriju. Trošak proizvodnje baterija je vrlo visok. Zbog toga, električni automobili i dalje koštaju 40% više od uobičajenog. Štoviše, baterije se pune vrlo sporo - od 6 do 10 sati.
Veliki je izazov čovječanstva u 21. stoljeću izumiti bateriju koja je sposobna napuniti uređaje za cjelodnevno korištenje bez potrebe za ponovnim punjenjem. Čak i danas, veliki timovi znanstvenika rade na tom zadatku. Volta vjerojatno nije mogao ni zamisliti da će njegovo otkriće pomoći unaprijediti ljudske živote na toliko načina.
