Prije sjednice Vlade ministar financija Slavko Linić potvrdio je da porez na nekretnine ide u proceduru.
"Tko kaže da porez na nekretnine neće ići", upitao je novinare ministar financija Slavko Linić uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanje je li se od toga odustalo jer je koalicijski partner protiv.
"Moram reći da to ne razumijem, o tome će nešto reći uži kabinet, pa se strpite", poručio je i dodao da je istina da se HNS ne slaže sa SDP-om oko tog prijedloga. "HNS misli različito, ne moramo misliti jednako", dodao je.
HNS-ovci ne očekuju porez još dugo, dugo
No, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i HNS ostaju pri svome.
"Nema poreza dok se ne ostvari gospodarski rast", rekao je.
Vesna Pusić je upitana nakon Vlade hoće li podržati porez na nekretnine, na što je odgovorila da on neće biti donesen tako skoro. Na podpitanje o najavi ministra financija da će se o njemu uskoro odlučivati, odrešito je kazala: "Neće!"
"Očito da je mnogima od vas stalo do toga da posvađate stranke. Mi ne moramo imati stav. Zašto smatrate da moramo imati isti stav? Imamo različit stav, ali Vlada je Vlada i Vlada će odlučiti o porezu. To je ipak vrlo, vrlo bitna promjena u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Što će odlučiti Vlada, što će odlučiti uži kabinet - to je ipak stvar političke odluke. Moramo li mi imati isto razmišljanje? Smatram da ne moramo. Nikad ga nismo ni imali. Ovo mi je druga koalicija, imali smo različite odnose", rekao je SDP-ov ministar financija.
Linić oštro napao poduzetnike
Linić se osvrnuo i na drugu fazu fiskalizacije - od 35 tisuća onih koji podliježu tome, tek ih između devet i 10 tisuća ima fiskalne blagajne.
"Kao što vidite, plaćati porez je nešto što nije bilo uobičajeno. To i jeste tragedija ove zemlje da Ministarstvo financija pokazuje da ljudi smatraju da mogu poslovati ako ne plaćaju obveze, ako ne daju za mirovine građanima, ako ne daju za plaće državnim službenicima, ako ne daju za zdravstveni sustav. To je normalno, u Hrvatskoj je to normalno. Onog trenutka kad smo počeli s uvođenjem fiskalizacije, otpor je bio stravičan. On je još uvijek prisutan. Građani su ti koji razumiju da onaj tko posluje u Hrvatskoj mora plaćati porez. Porezi su visoki? Jesu, ali je to cijena naših promjena", poručio je Linić i rekao da Vlada želi građanima jamčiti da će se boriti protiv onih koji ne plaćaju porez.
"Svi oni koji pružaju otpor, a kao što vidite ima ih sve više i više, polako će shvatiti da moraju plaćati svoje obveze. To što se oni ne srame priznati da varaju, da kradu svoje građane, da jednostavno urušavaju ovu državu, to je ono što mene sikira. Oni to priznaju i, kao što vidite, ne srame se toga. To je nešto što je zabrinjavajuće za ovu državu, ali svi ćemo imati iste uvjete barem u onom dijelu kad je u pitanju plaćanje poreza jer naplata poreza, odnosno kvaliteta naplate, znači da bismo ipak mogli imati i nešto niže poreze. To je posao", istaknuo je Linić.
S ocjenom da je država preskupa Linić se složio, ali je podsjetio da je Hrvatska u 22 godine stvorila 1,3 milijuna umirovljenika. "Oni imaju svoje pravo. Nažalost, mirovina im je mala pa od nje ne mogu živjeti, no mi je moramo osigurati", poručio je Linić svjestan da su to posljedice neuspjeha države.
"Kao što vidite, sve to košta, to ne plaća nikakva Vlada, to plaćaju porezni obveznici. Da, to su troškovi neuspješne tradicije. To je neuspjeh u 22 godine hrvatske države. To plaćaju građani visokim porezima. Ako mislite da se to preko noći mijenja, onda netko vara građane. To se preko noći ne može promijeniti."
'Tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika?'
Veći broj zaposlenih može riješiti ovakav broj umirovljenika, no to su reforme, poručio je Linić i uputio kritiku poslodavcima.
''Poslodavci danas pričaju da je preskupa država. Ma nemojte, a gdje smo bili 22 godine? Tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika? Najveći dijelom poslovni sektor koji je neuspješno privatizirao i zatvarao. Bitno im je bilo preuzeti imovinu i otpustiti radnike. Jesu li oni sudjelovali u ovako skupoj državi? Jesu. Koga sada to kritiziraju? Sami sebe?''
Linić je na kraju rekao i da se proračun u prva tri mjeseca puni manje u odnosu na plan i to za 3-4%. No, o drugom rebalansu je još prerano govoriti, ustvrdio je.
