Devetu godinu zaredom održava se Split Pride s jednim važnim ciljem usmjeravanja fokusa na ljudska prava LGBTQ osoba.
Ove godine na ulice će izaći bez posebnih slogana, ali sa zajedničkom poveznicom: borbom protiv straha generalno, radi zaštite ljudskih prava i protiv predrasuda i nasilnih događaja. Usto, zauzimaju se za vidljivost i prava LGBTQ zajednice. Pride pokazuje hrabrost LGBTQ zajednice na djelu jer nakon onog što se dogodilo 2011. godine rijetko tko bi se usudio ponovno izaći na ulice grada Splita.
A tog 11. lipnja prije 9 godina 400 osoba iz Splita, ostatka Hrvatske i zemalja regije, najprije je verbalno, a onda i fizički napadnuto od čak 10.000 onih koji su se protivili povorci. Split je u tom trenutku pokazao svoje najružnije lice, ali ovaj žestoki homofobni ispad nije uplašio LGBTQ zajednicu koja je svjesna da ne radi ništa loše hodajući ulicama grada u povorci koja samo želi pokazati da smo svi jednaki te da se ljude ne smije osuđivati zbog seksualne orijentacije.
Organizacije se prihvatile dvije mlade djevojke
Organizacije i ovogodišnjeg skupa prihvatile su se dvije mlade djevojke, Nikolina Banić i Mirta Barić, a već pri najavi same Povorke ponosa koja će se održati 15. lipnja suočile su se s brojnim uvredama putem društvenih mreža.
"Iskreno, svake godine očekujemo i nadamo se da će doći sve više ljudi, ali bude ih tristotinjak. Naravno, druge godine bilo je najviše sudionika, ponajprije zbog događaja na prvom Prideu. Ljudi su željeli pokazati da se ne boje, ali i otpor. Nadamo se da će i ove godine odziv biti jednak. Naravno da se nadamo i da će sve biti u redu i da neće biti problema", kazala je Mirta i najavila da će ove godine povorka imati malo drukčiju putanju.
Nova trasa Povorke ponosa
Naime, na samom početku Rive održava se sportsko natjecanje pa ove godine povorka iz Marmontove neće produžiti već ustaljenim pravcem.
"Sve kreće kao i obično iz Đardina u 17 sati, prolazimo Ulicom kralja Tomislava pa Marmontovom, ali skrećemo u prolaz pokraj kina Karaman i idemo na Pjacu. Ove godine nema podizanja zastave na Pjaci jer je zabranjeno u gradu dizati zastave osim državne i gradske, ali ćemo na tom prostoru organizirati prigodni program s govorima i bubnjarima Klapa Klapa koji će nas i pratiti cijelim putem, kao i Boris Vrdoljak i vogue plesači i još neka iznenađenja. Tada ćemo se preko Marulićeve ulice i Voćnog trga spustiti na Rivu. Povorka će se prošetati preko Rive i onda ćemo se preko Hrvojeve ponovno vratiti u Đardin".
Povratak u Đardin očekuje se oko 19 sati kada počinje boogie, disco i house glazbeni set DJ-eva kolektiva Radio Esplendor. Cijelo vrijeme u Đardinu će biti i razni štandovi; Food not Bombs, Dišpetoža dizajn, ViRi ogrlice, Zagreb Pride, a cijeli program traje do 22 sata nakon čega je after party u klubu Kocka.
Iz policije će se potruditi biti diskretniji
"Neće ništa biti zatvoreno u gradu osim jednog parkinga na sat vremena. Policija će postaviti svoje ljude po ulicama, ali su nam rekli i da će se potruditi biti diskretniji. Ljudi će normalno moći prolaziti gradom, jedino što će fizički biti zatvoreno jest prostor Đardina. Policija nam je na svim sastancima rekla kako im je u interesu da život u gradu normalno teče, kao što je i nama", dodaje Nikolina.
Ni organizacija ovogodišnjeg Pridea nije prošla bez verbalnih uvreda. Organizatorice događanja s uvredama su se suočile na društvenim mrežama čim su najavile sam datum održavanja Parade ponosa. Homofobni otpor je i ovog puta bio na djelu.
"Zlih jezika ima, od onih da se kupamo u parama, trošimo državni novac, do negativnih reakcija i vala homofobnih komentara. Ma bilo je i pozitivnih komentara, ali se može primijetiti da su ljudi ove godine općenito ljuti. Ne na nas i Paradu ponosa, nego na cjelokupnu situaciju u društvu pa si daju za pravo da svoju mržnju izbacuju u javnom prostoru. Možemo reći da su to komentari upućeni prema LGBTQ zajednici, ali zapravo ljudi mrze sve živo", kazale su uglas Nikolina i Mirta.
Zaprimile prijetnje smrću
Morale su čak podnositi prijave protiv nepoznatih počinitelja zbog prijetnji smrću, ali bilo je tu i uz mnogo uvredljivih komentara i dovitljivih prijedloga za mučenje "pedera i lezbi", a posljednja poruka koju je Mirta primila glasila je "Ubij pedere".
"Naravno da to sve prijavljujemo, nije ugodno čitati te komentare, niti primiti takve prijetnje, ali smo blesavo hrabre", kazale su ove odlučne cure za Splitski dnevnik.
Što muči LGBTQ zajednicu u Splitu?
U Splitsko-dalmatinskoj županiji, prema procjenama sociologa, živi oko 15.000 LGBTQosoba. Nisu oni svi gej, ali nisu ni heteroseksualci, od njih je pola 'u ormaru', druga polovina se ne želi uključiti u zajednicu pa aktivna zajednica ima vrlo malen broj ljudi.
Strah je na svim poljima, ljudi se najviše boje reakcija svoje obitelji, ali i na poslu. Zato će radije šutjeti i živjeti lažni život, jer je to lakše.
Upravo je to razlog zašto se mali broj njih odaziva na Povorku ponosa.
Ljude je strah
"Dosta se čuje 'Ajme, ne mogu, snimit će me kamera', možda hoće, možda i neće, ali nikoga to ne treba biti briga. Dolazi i dosta heteroseksualaca kao podrška i što to znači, ako i njih snime, mislit će se da su i oni gej. Ipak razumijemo da je ljude strah.“
A slike pretučenih mladih lezbijki u Zagrebu ne pridonose najbolje cjelokupnoj situaciji. Zato je najveći problem cijele organizacije zapravo kako privući ljude da dođu i sudjeluju u Paradi ponosa.
"To su izolirani slučajevi kojih ima, ali zato dolazimo opet do komentara 'što više hoćete, zašto paradirate zar niste dobili sve što ste htjeli', nismo, jer su ljudi u strahu, ponekad ih je navečer strah prošetati pasa jer izgledaju previše feminizirano. To je užasan život. Naravno nećemo plakati i nećemo se prepustiti strahu, ali nije ugodno."
"Odluka o organizaciji nije bila laka, ali smo samo krenule"
Ni Mirta ni Nikolina nisu znale u što točno ulaze, ali su bile svjesne da netko treba na sebe preuzeti organizaciju Pridea. Jasno kažu da je to zapravo i svrha aktivizma koji ponekad na djelu pokaže da nema puno ljudi koji se žele ovim baviti.
"I ne samo zbog aktivizma, već i zato što je ovo jako važno. Taj cijeli otpor i svi ti komentari jasno pokazuju koliko je zapravo Pride potreban, a još jedna stvar koja nas motivira je i sve veći broj ljudi koji podržavaju organizaciju. Svake godine se pojavi po jedno ili dvoje ljudi više koji na svoj način žele pomoći, od tiskanja plakata pa nadalje. To su goleme stvari jer ipak ovisimo o donacijama."
Cijela organizacija parade ponosa stajat će oko 11 tisuća kuna od čega im je Grad Split dao najmanje do sada, samo 3 tisuće kuna, županija ih je ignorirala iako su se na natječaj prijavili, iako je bez problema dala 480 tisuća kuna braniteljskim udrugama za obilježavanja spomen dana i obljetnica, tisuću kuna dobili su od švedske ambasade, a čak 7000 kuna donirali su im građani.
Na Pride su pozvali samo splitskoga gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu, a za druge kažu da sami dođu po vlastitoj volji. Nije im to važno jer za Pride je važnije sudjelovanje LGBTQ zajednice, a ne političara, piše Splitski dnevnik.
