Prvi projekt započeo je prije dvije godine suradnjom s umjetnikom Zlatanom Vehabovićem, iz koje je nastao „208 Protiv mina.“ Prošle godine, projektom „2008 Protiv mina“ autora Borisa Bućana, također je prikupljen znatan iznos, kojim je razminiran još jedan dio hrvatskih nerazminiranih područja.
Ove godine Peugeot stavlja na raspolaganje umjetniku novi Peugeot 308, koji će od njega stvoriti umjetničko djelo. Lovro Artuković, renomirani hrvatski umjetnik, prihvatio je izazov te svoj jedinstveni izričaj preselio na novi slikarski medij, novu 308-icu.
Ovo jedinstveno vozilo bit će prodano, a ostvareni iznos će biti doniran Uredu za razminiranje Republike Hrvatske.
Ove godine cilj je isti, ali ambicije su još veće, te se nadamo prikupiti još više sredstava nego prošlih godina.
O razminiranju…
Na području Republike Hrvatske još uvijek oko 900.000 stanovnika živi u dodiru s minski sumnjivim područjem, koje se proteže kroz 12 županija. Procjenjuje se da će za dovršetak razminiranja biti potrebno oko 4 milijarde kuna i Peugeot se rado uključuje u proces razminiranja.
Tijekom posljednjih 15 godina očišćeno je više od 440 km2. Među glavne ciljeve Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske spadaju podizanje svijesti i informiranje o opasnostima od mina i drugih eksplozivnih naprava, podrška programima rehabilitacije, promocija hrvatskog sustava protuminskog djelovanja na globalnoj razini te uklanjanje minske opasnosti s područja Hrvatske do 2019. godine.
O umjetniku…
Lovro Artuković, rođen je 1959. u Zagrebu. 1983. završava Akademiju likovnih umjetnosti. Devet je godina radio kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Nagrađen je Godišnjom nagradom Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najbolju izložbu u 2001. godini.
O njegovu radu snimljena su dva filma: eksperimentalni film Krađa (Lukas Nola, 2004.) i dokumentarni film L. A. Nedovršeno (Igor Mirković, 2008.).
Peugeot projekt doživio je kao izazov, prvenstveno zbog medija koji odudara od klasičnih slikarskih formata: „Oslikavanje nekog objekta koji je od nekog drugog oblikovan, za slikara je u stvari jedna ne baš sretna zadaća. U slučaju trodimenzionalnog objekta koji se još k tome kreće, reflektira svoj okoliš, mijenja boje s obzirom na osvjetljenje, prostor koje pruža uobičajeno slikarsko platno u stvari ne postoji. Nekako se ples pojavio kao logično rješenje: ples uvijek simbolizira pokret. I tako se pojavio motiv tijela umotanih u prozirnu draperiju koji poziraju u nekom obliku plesnog pokreta.“ – izjavio je Artuković.
