čeka se rješenje /

Umirovljenici i mnogi drugi strahuju: 'Kaj budu mogli zeti? Kuću koja je od potresa stradala? Kaj ću na cestu?'

Još nema rješenja za prešutne minuse u kojima se nalazi oko 840 tisuća hrvatskih građana

8.9.2021.
19:30
VOYO logo

Danas su se ponovno u Vladi sastali premijer, guverner HNB-a i predstavnici uprava banaka.

No, iskristaliziralo se vrlo dobrih prijedloga, kaže ministar financija Zdravko Marić, a za rješenje, ovisno o potrebi zakonske procedure, trebat će i nekoliko tjedana. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
izjave nakon sastanka /

Marić: Iskristaliziralo se nekoliko dobrih prijedloga, siguran sam da ćemo djelovati na korist svih potrošača

Image
izjave nakon sastanka /

Marić: Iskristaliziralo se nekoliko dobrih prijedloga, siguran sam da ćemo djelovati na korist svih potrošača

Dok su bankari raspravljali s premijerom oko minusa, neizvjesnost kod građana i dalje ne prestaje. Hoće li i kada morati vratiti veliki minus od preko 3 tisuće zabrinuta je i umirovljenica Ruža.

"Kaj budu mogli zeti, ne bi mi kuću zeli, koja je od potresa stradala, onda ću na cestu, kad budem imala budem vraćala pomalo, kao svi ljudi, bu se vratilo, neka sebi uzmu malo, sabornici imaju puno penezi. Minus moraš napraviti , da hoćeš nećeš, moraš ga napraviti, standard života nije nikakav", kaže Ružica Špiček iz Zagreba.

Ruži, ali i tisućama onih u minusu koji imaju primanja manja od 5 tisuća, ministar financija obećava minus ostaje. "Ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice, nije namjera da oni dođu u ugrozu, dapače. Znači nikakvi strahovi da će instrument anulirati i nestati, njih ćemo otkloniti", objašnjava ministar Zdravko Marić.

Tako bi sada dominatni prešutni minusi postali dopušteni, koji su povoljniji i transparentniji. No, i to treba urediti.

"Bitno je i nama i vladi i HNB-u da ljudi ne moraju dolaziti, a to je 800 tisuća ljudi u banke, to bi bila navala, i zbog epidemiološke situacije. da se tehnički riješi, elektronski ili digitalno", rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

I dalje bi postojali i prešutni minusi, prema prijedlogu HNB-a 1500 kuna na dopušteni minus. No, rješenja se još traže, ako će se ići u zakonske izmjene, za to će trebati puno duže, bar nekoliko tjedana.

"Uz sve to skupa treba nastaviti i razvijati financijsku pismenost kao najbolji oblik preventive", rekao je Marić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Upravo tu financijsku pismenost trebala je provesti država kroz školu, kaže odvjetnica Udruge franak. U svakom slučaju, banke ne bi trebale zbog neznanja iskorištavati građane.

"Mislim da treba sad ozbiljno proučiti neke druge rupe u zakonu o potrošačkom kreditiranju i na vrijeme ih pokrpati i raditi češće kontrole nad bankarskim sektorom, možda izvanredne da se vidi na koji način oni posluju s građanima", tvrdi Nicole Nicole Kwiatkowski, odvjetnica Udruge Franak

Iz banaka i dalje ostaju pri tom da su postupali po zakonu, kao i da uvjeta za tužbu protiv njih nema. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo