U Hrvatskoj se sve više priča o uvođenju vojnog roka koji bi, prema nekim najavama, trebao trajati 30 dana. Isplati li se uopće uvoditi takav vojni rok i ima li on smisla?
O ovoj temi razgovarali smo s ukrajinskim stručnjakom Maksimom Kamenjeckim, koji je odmah na početku razgovora kazao da uvođenje vojnog roka u tom obliku nema smisla. "Nema smisla zbog toga što eventualni rat, odnosno obrana svoje države, ona ne nastaje tog trenutka kada se uvodi vojni rok. U jednom trenutku ljudi, mladi ljudi koji idu odslužiti taj vojni rok i nešto naučiti, oni naviknu na neku grupu i kolektiv; oni znaju što treba raditi tamo", kaže, dodajući da nakon toga odu u pričuvu.
"Da se nešto, ne daj Bože desi, da država kao mi sada mora formirati jedinice, ti će mladi sigurno dospjeti u skroz drugačije uvjete gdje će biti drugi ljudi, sasvim drugačiji uvjeti, a najvjerojatnije čak i drugačije funkcije koje oni moraju obnašati u vojsci", pojašnjava, dodajući da to što je primjerice on nekada učio o vojnim vještinama i vojnim disciplinama, sada su izgubili svoj smisao.
"Sada je glavni smisao tih borbi kod nas na bojišnici topništvo, dronovi i elektronska borba", kaže.
Za primjer navodi slučaj američkog Bradlyja s ukrajinskom posadom, koja je 'rasturila' moderni ruski T-90 na bojišnici iz svog 25 mm topa. Zapovjednik tog Bradlyja je dečko iz Lavova, inače stručnjak za IT tehnologije.
"Ja sumnjam da bi on mogao napraviti 10 sklekova", kaže nam Kamenjecki iskreno, dodavši da je je kojim slučajem on završio vojni rok, sigurno ne bi bio u istoj jedinici gdje je sada.
Motivacija i evidentiranje
"Ono što bi trebalo napraviti, a to je sustavno i vrlo teško napraviti – motivaciju i evidentiranje ljudi koji do određenog trenutka moraju služiti vojni rok", kaže.
"Na koji način organizirati ljude da oni brane svoju domovinu? Čuli ste da i kod nas isto ima problema s novačenjem, neki ljudi odmah na početku rata pobjegli su iz zemlje, neki se kriju. Toga ima svugdje, ali to je problem – organizacija i motivacija", kaže.
Za primjer motivacije uzeo je Izraelce, koji su se nakon što su započeli rat s Hamasom, svi vraćali doma kako bi se pridružili vojsci i branili svoju državu.
Upitan što se uopće u mjesec dana u vojsci može naučiti, Kamenjecki veli da se u mjesec dana teško može nešto naučiti, ali mogu se selektirati ljudi. "Recimo, neki dobro gađaju, neki su otporni na stres, a to isto treba. Neki su dobri u pozadini u nekim funkcijama", rekao je.
"Za mjesec dana možete samo selektirati ljude. U svakom slučaju, nekoliko mjeseci treba za uvježbavanje jedinice, da oni znaju tko zapovijeda, kako se koriste sredstva te jedinice na bojišnici, tko im je desno a tko lijevo, kako se vrši evakuacija, dovoz logistike,...Samo općenite stvari mogu se shvatiti za mjesec dana. Čak fizički vi ne možete nekako poboljšati kondiciju ljudi. Za mjesec dana teško", rekao je.
Na pitanje treba li nam uopće vojni rok, Kamenjecki kaže da on za sve ne treba. "Naše iskustvo pokazuje da to nema smisla. Profesionalci moraju biti osnova i časnici koji bi, čisto teoretski, pod sobom imali grupu ljudi, oni moraju znati kako upravljati borbama. Za takve ljude, koji u slučaju rata dobiju vojnike, trebalo bi imati neki pričuvni časnički sustav", kaže.
"Ne možete natjerati ljude da budu učinkoviti kada su prisiljeni na nešto. Zato za sve vojni rok nema smisla. Bitno da ljudi imaju želju braniti svoju državu i za to imaju mogućnost to obaviti u slučaju rata. I da država smisli taj sustav kako ih brzo naučiti i stvoriti od njih jedinice", rekao je Maksim Kamenjecki za Net.hr.
