Godinama se već vode rasprave o tome da pomicanje sata nema smisla, da to samo umara i ljude, i svinje, i kokoši. Onda je Europska unija odlučila da se sat više neće pomicati i naravno da su počeli prigovori.
"To će stvoriti probleme u prometu, mnoge zemlje neće biti spremne, 2019. godine je to nemoguće ostvariti", samo su neke od stvari koje sada govore ministri nekih europskih zemalja, a s njima se slaže i Hrvatska.
Iako smo mislili da smo ove nedjelje zadnji put satove pomaknuli na zimsko računanje vremena, nemojte na to računati. Sve se glasnije može čuti da ukidanje pomicanja sata treba odgoditi do 2021. godine.
Hrvatska vlada još ne zna jesmo li za ljetno ili zimsko vrijeme, ali svakako smo za odgodu ukidanja pomicanja sata do proljeća 2021. godine.
Ljetno ili zimsko računanje vremena?
Republika Hrvatska podržava ukidanje sezonskog računanja vremena, ali još nije zauzela službeni stav hoće li to biti ljetno ili zimsko.
Isto pitanje dijeli i hrvatske građane koji se pitaju je li bolje po mraku na posao ili po mraku s posla?
„Živcira me mrak, kasno se vraćam s faksa. Ručak u pet zapravo znači večera. Rađe bi da ostane ljetno računanje vremena, da što dulje bude dan“, rekla je Petra iz Zagreba. Njoj isto tako nije problem da mrak bude do 8 sati ujutro jer tvrdi kako je u Zagrebu ionako neka magla i ružno vrijeme, što u konačnici dođe na isto.
„Premalo je vremena za obavljanje nečeg nakon posla, odmah je mrak. Radim od 7 do 3, nekad i duže. Po mraku na posao i po mraku s posla“, kaže Karlo.
Urarski obrt Lebarović vodi brigu o javnim satovima već 65 godina, a ovog vikenda imali su jednu od dvije najnapornije noći u godini.
„Ako ostane promjena vremena, onda i dalje imamo tri do četiri dana godišnje posla, dva puta godišnje. Ako i ukinu promjenu, i dalje ću morati mijenjati dva puta godišnje, zato što je takav sustav u satu. Sat ne zna za novi zakon“, rekao je urar Dalibor Lebarović.
Sve nas koji smo mislili da ćemo na proljeće samo prestati pomicati sat i da će sve biti savršeno, iz Europske komisije upozoravaju da nije sve tako jednostavno i moglo bi imati velikog utjecaja na međunarodni promet.
Nakon ministarskog sastanka u Grazu, austrijski je ministar prometa rekao da ukidanje u 2019. godini nije realno očekivati i zalaže se da se sve odgodi do travnja 2021. godine.
„Svaka će zemlja na kraju sama odabrati hoće li ostati na ljetnom ili zimskom računanju. Ipak, Europa preporučuje da se susjedi dogovore kako bi se izbjeglo da je primjerice u Sloveniji 7, a u Hrvatskoj 8 sati“, izjavio je Norbert Hofer, austrijski ministar prometa.
„A tu je i gospodarski aspekt ove promjene. Terase, kafići, restorani, svi iz sektora turizma mogli bi podnijeti pravu katastrofu ako zadrže zimsko računanje vremena“, smatra Olivier Fabre, predsjednik Europskog udruženja za ljetno računanje vremena.
Hrvati naginju ljetnom računanju vremena
Zimsko računanje prikladnije je za sjeverne zemlje, no što bi ono značilo za Hrvatsku?
„Ako bismo izabrali zimsko računanje vremena, nedostatke bismo primijetili tokom ljeta. Sunce bi izlazilo u 4 ujutro, a zalazilo bi ranije. Mrak bi bio oko 20 sati“, kaže meteorolog Nikola Vikić Topić.
To bi značilo i drugačije životne navike preko ljeta i zabranu sunčanja već od 9 ujutro. Hrvati naginju ljetnom računanju vremena.
„Ako pak odaberemo ljetno računanje vremena, više ćemo nedostataka osjećati tokom zime. Išli bismo na posao i u školu po mraku 55 dana više. Sunce bi izlazilo oko 8:40“, rekao je Vikić Topić.
Dizanje i odlazak na posao po mraku loše utječe na raspoloženje i na produktivnost u jutarnjim satima. Isto vrijedi i za životinje, koje bi osjetile manjak svjetlosti, primjerice kokoši u tim situacijama daju manje jaja.
