Taj podatak o broju umrlih hrvatskih branitelja dio je odgovora Vlade RH na pitanje saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana, kojeg je zanimalo kada će Studija o pobolijevanju i smrtnosti braniteljske populacije biti u potpunosti dostupna javnosti, piše Slobodna Dalmacija.
Tumori, srčani i moždani udari...
Prema do sada dostupnim nalazima Studije, prosječna dob umrlih branitelja u trenutku smrti je 50,9 godina, a najviše umiru od tumora, potom slijede oni koji su preminuli od bolesti krvožilnog sustava (srčani i moždani udar) te od posljedica ozljeda, trovanja i sličnog.
Ujedno, najčešći razlozi hospitalizacije hrvatskih branitelja jesu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, kao što su reakcija na teški stres i poremećaji prilagođavanja, posebno PTSP, poremećaji ponašanja uvjetovani upotrebom alkohola, trajna promjena ličnosti nakon katastrofalnih događaja i shizofrenija.
Ozbiljno ugroženo zdravlje branitelja
"Podaci koji se navode u još uvijek nezavršenoj Studiji u najmanju ruku su alarmantni i upozoravaju da je ozbiljno ugroženo zdravlje braniteljske populacije. Sramotno je i neodrživo da je prosječna životna dob hrvatskih branitelja kada umiru 50,9 godina. Nadalje, činjenica da najčešće umiru od novotvorina (tumora) govori u prilog zaključku da je imunosni sustav tih naših branitelja trajno poremećen. Imunosni sustav je ozbiljno povezan s psihičkim stanjem pojedinca, pa u tom kontekstu vidim i poveznicu - kaže dr. Goran Dodig, splitski psihijatar koji se godinama bavi problematikom hrvatskih branitelja.
Rizična ponašanja i navike
On kaže kako mentalni poremećaji, poremećaji ponašanja i alkoholizam najbolje govore o njihovom psihičkom stanju.
"U Studiji se ne spominje latentna suicidalnost hrvatskih branitelja, gdje se radi o stanju kada su osobe s ovakvim poremećajima svjesne svih negativnih posljedica suicida, u klasičnom smislu. Pa onda da bi izbjegli te posljedice, po svoje obitelji, pribjegavaju različitim rizičnim ponašanjima i navikama koje bitno ugrožavaju njihov život. Tako počinju i po nekoliko puta više pušiti negoli su to radili prije, isto tako i piti alkohol, svojim motociklima ili automobilim voze pune brže nego prije, gotovo pogibeljno, odnosno rade sve ono što bi ih moglo odvesti u smrt, a da ne bude protumačeno kao samoubojstvo, kako obitelj, koja ostaje iza njih ne bi bila obilježena tom stigmom ", kaže dr. Dodig.
Slobodna Dalmacija/Danas.hr
