Ministarstvo zdravstva i dalje nema objašnjenje kako je moguće da je još u veljači ove godine uvrstilo Paxlovid u obvezne smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti, a da ga do danas nije nabavilo.
Prema informacijama Indexa, glavni krivac za to upravo je ministar Vili Beroš, koji već dva mjeseca ne želi potpisati narudžbenicu, odnosno ugovor s Pfizerom, za nabavku Paxlovida. U Ministarstvu zdravstva nisu nam htjeli tu informaciju ni potvrditi ni opovrgnuti, dok iz Pfizera za sada odgovaraju diplomatski. Kažu da su njihovi pregovori s vladama - povjerljivi. No, krenimo redom.
U službenom dokumentu Ministarstva zdravstva od 8. veljače ove godine, koji je namijenjen svim liječnicima koji sudjeluju u liječenju bolesnika s covidom-19 u Hrvatskoj, Paxlovid se, uz Remdesivir, spominje u dijelu antivirusnih i imunomodulacijskih lijekova. Odnosno, naveden je kao službeni lijek.
Taj lijek je u siječnju ove godine odobrila Europska agencija za lijekove, a nabavile su ga gotovo sve susjedne zemlje. Riječ je o tzv. "kućnom lijeku" koji se koristi u vrlo ranoj fazi bolesti. No činjenica je da u Hrvatsku do danas nije došla ni jedna doza tog lijeka.
Nakon što smo objavili da vlada nestašica lijekova protiv koronavirusa, iz Ministarstva zdravstva odgovorili su kako je u "tijeku centralizirana nabava antivirusnih lijekova Remdesivir i Paxlovid putem EK" te da u vrlo skoro vrijeme očekuju "obavijest o potpisanom ugovoru kako bi se pristupilo daljnjem postupku nabave".
Podsjetimo, našem preminulom novinaru Vladimiru Matijaniću 2. kolovoza, tri dana prije smrti, na Hitnom prijemu splitske Infektologije rečeno je da za njega nema lijeka protiv koronavirusa, i to zbog nestašice.
Prema informacijama kojima raspolažemo, za nedostatak Paxlovida izravni krivac je upravo ministar Beroš kod kojeg je već dva mjeseca narudžbenica koju do sada nije potpisao.
"Lijek Paxlovid, kao i drugi lijekovi namijenjeni liječenju COVID-19, prema preporuci Europske komisije (EK) nabavljaju se centraliziranim postupkom za sve države članice Europske unije te većina sudjeluje u takvom načinu nabave uključujući i Hrvatsku", stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva na upit o čekanju na Berošev potpis.
Kako su dodali, dinamika procesa nabave lijekova ovisi o pregovorima Europske komisije i proizvođača lijeka. No, činjenica je da su lijek izravnim bilateralnim ugovorima s proizvođačem Pfizerom nabavile susjedne Austrija i Slovenija te niz drugih europskih zemalja, a ima ga i Srbija. Ministarstvo zdravstva nije nam htjelo reći ništa o tim pregovorima s Pfizerom.
U odgovoru za Index iz samog Pfizera otkrivaju nam kako su pokrenuli bilateralne kontakte sa svjetskim vladama još u lipnju 2021. godine, i to dok je Paxlovid bio u vrlo ranoj fazi razvojnog programa. Detalje zašto Paxlovida još nema u Hrvatskoj i jesu li i zašto propali bilateralni pregovori s hrvatskom vladom o nabavci ovog lijeka u Pfizeru nisu htjeli otkrivati naglasivši kako poštuju odredbu o povjerljivosti.
"U kolovozu smo potpisali izravne ugovore o opskrbi s 18 zemalja diljem Europe, no pojedinosti naših razgovora s pojedinim vladama su povjerljive", kažu na kraju iz Pfizera.
Iz vlade su za sada rezervirani o temi nedostatka lijekova protiv koronavirusa u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković, ujedno i šef vladajućeg HDZ-a, rekao je kako o toj temi tek trebaju razgovarati.
"Moram vidjeti s ministrom jesu li prošle sve procedure odobravanja toga lijeka na razini EU, na razini Hrvatske i na razini nabave. To je tema koju će Ministarstvo zdravstva i HZJZ dogovarati”, rekao je Plenković.