Prof. Nenad Ban, član Vladina znanstvenog savjeta, ugledni svjetski molekularni biolog i biokemičar za N1 komentirao restriktivne mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa koje negativno utječu na ekonomiju.
Ističe kako su epidomiloške mjere socijalnog distanciranja jedino oružje koje za sada postoji kako bi se spriječilo širenje, no jasno je da one ne mogu trajati zauvijek.
"Budućnost mora dovesti do ublažavanja mjera, to je proces s kojim se suočavamo u Hrvatskoj. Ideja je da će se, kada se stvar stabilizira i kada se vidi negativni trend po pitanju širenja virusa, da postoji ublažavanje stopa širenja, možda moći popustiti mjere, no jako kontrolirano", rekao je Ban i dodao kako smatra da će se u idućih godinu dana mjere ublažavati, no upozorava da treba voditi računa i držanju epidemije pod kontrolom.
Sve ovisi o psihologiji ljudi
Koliko će takvo opuštanje biti uspješno i brzo, prije svega ovisi o samodisciplini ljudi.
"Mislim da je sve aspekt psihologije ljudi. Dok se više brinu, više slijede mjere, kada situacija postane bolja, manje će se brinuti i rizik je što će se mjere popuštati i teško je procijeniti je li to učinjeno na dobar način. Ako situacija bude izgledala dobro, možda će se ljudi previše opustit pa će broj zaraženih padati i onda opet rasti, pa će vjerojatno biti oscilacija broja oboljelih umjesto da se spustimo na neki zlatni nivo održavanja broja oboljelih s kojim se zdravstveni sustav može nositi bez posljedica za ekonomiju", smatra.
Mjere se mogu potpuno opustiti kada dovoljan broj ljudi stekne imunitet na bolest, bilo prirodnim putem bilo procijepljivanjem.
U jednom je tekstu Ban naveo kako infekcija neće stati dok se ne prokuži 60 i 70 posto populacije. Ističe kako je to je trenutni matematički model baziran na tome da jedna inficirana osoba u prosjeku zarazi tri druge.
Prije će se doći do cjepiva nego do kolektivnog imuniteta
"Taj broj od 60 ili 70 posto ovisi o stopi transmisije, ako ju smanjimo, onda će vjerojatno konačni broj biti umanjen, no ne bitno. Ako smanjimo transmisiju na pola, vjerojatno će konačni postotak oboljelih biti do 40 posto, dakle jako velik postotak populacije će oboljeti. Taj model nam ukazuje kakva će stopa infekcije biti ako se pusti da stvari idu svojim tokom. Dok ne bude taj postotak oboljelih, nećemo biti zaštićeni što se tiče kolektivnog imuniteta, to se neće desiti u doglednoj budućnosti. Zato će mjere distanciranja morati biti snazi još puno vremena, više će vremena biti potrebno za to nego da se razvije cjepivo".
Šanse za lijek postoje, ali ni to neće skoro
Osvrnuo se i na sporadične najave o postojećim lijekovima koji pomažu oboljelima od Covida-19. Osobito mu je nejasno zašto se u tom kontekstu spominjao sumamed.
Čini mi se da je sve to optimistično gledanje korištenja sumameda prenapuhano jer ne vidim razlog zašto bi sumamed mogao pomoći po pitanju virusa. Možda slučajno postoji korelacija, no one se uvijek mogu naći makar uglavnom ne moraju imati smisla. U ovom slučaju jedina vjerojatnost da se prenamjeni neki lijek je ako se koriste lijekovi koji ciljaju slične viruse.
Dobri rezultati postoje za remdesivir koji se koristi za liječenje ebole, koristio se u malom broju slučajeva, ali postoji šansa jer bar znamo kako funkcionira. Sumamed cilja na bakterijske ribosome, zašto bi ciljao na taj virus ako ih on nema. U slučaju lijekova koji se mogu prenamijeniti šansa postoji i nije mala, možda će postojati šansa da se koriste do kraja godine, no i za to treba razviti testiranja i to nije nešto što se može riješiti za nekoliko mjeseci", zaključuje znanstvenik.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
