Ovih je dana javnost doznala za tešku bolest splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, koji je hospitaliziran u subotu zbog glavobolje i vrtoglavice. Utvrđeno je da je pretrpio blaži moždani udar, a daljnjim pregledima je otkriveno da Krstulović Opara boluje od melanoma, zloćudnog tumora kože i sluznice koji se proširio i na mozak. Splitski gradonačelnik navodno se nije ranije žalio na zdravstvene probleme, bio je u odličnoj fizičkoj formi te nije bilo naznaka ove zloćudne bolesti. Ni sada Opara nije klonuo duhom pa je nedugo nakon saznanja za bolest na svojem Facebooku objavio fotografiju iz bolnice uz koju je napisao da je dobro i da mora mirovati.
Split u međuvremenu nastavlja s normalnim radom, a sve službene obveze raspoređene su među zamjenicima gradonačelnika, Jelenom Hrgović i Ninom Velom. Prema posljednjim informacijama, Opara prelazi u Zagreb gdje će biti podvrgnut liječenju gama-nožem, uređajem za precizno zračenje odabranih prostora u lubanjskoj šupljini čime se uništavaju tumorske stanice, a istodobno pošteđuje okolno zdravo moždano tkivo.
Melanom se može sakriti u unutarnjim organima pa ga ne prepoznamo na vrijeme
O bolesti od koje boluje splitski gradonačelnik razgovarali smo s prof.dr.sc. Mirnom Šitum, predstojnicom Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Dr. Šitum nije htjela govoriti pojedinačno o slučaju Krstulovića Opare, no pojasnila nam je kakva je bolest ovaj zloćudni tumor kože i sluznice te kakvo se liječenje obično primjenjuje u slučajevima oboljelih od te bolesti, a istaknula je i važnost prevencije. Prema njezinim riječima, radi se o ozbiljnoj dijagnozi jer je melanom jedan od najzloćudnijih tumora kože i sluznica.
'S obzirom na postavljenu sumnju da se radi o proširenom melanomu, prema informacijama iz javnosti gospodin ima metastatsku bolest, ali nije poznato primarno sijelo. Melanom se većinom pojavljuje na koži i tamo ga se može naći, međutim, on se kod nekih bolesnika može skriti i nastati u unutarnjim organima, na sluznicama koje nisu vidljive i nažalost ga registrirate kada je bolest već proširena. Biopsijom se onda vidi da su metastaze podrijetlom melanoma, ali taj melanom ne možete naći na koži nego je vjerojatno smješten na nekim nevidljivim i oku nedostupnim mjestima. Tako se on može naći u očnoj pozadini, duboko na sluznicama usne šupljine, na jednjaku, crijevima, genitalnoj regiji, na području debelog crijeva... Tamo su u nekom dijelu našeg embrionalnog razvoja ostale takozvane obojene stanice koje tamo nisu trebale ostati i onda se događa razvoj tumora koji nije prepoznatljiv sve dok se ne proširi', objasnila ja za Net.hr dr. Mirna Šitum.
U takvim slučajevima ne postoji niti način prevencije, već se radi o slučajnom nalazu tumora. Prevencija je moguća jedino na uobičajenom pregledu kože, ako je melanom na njoj, ili eventualno na pregledu očne pozadine, gdje ga mogu dijagnosticirati oftamolozi prilikom rutinskog pregleda ili pregleda kada bolesnik ima tegoba s vidom. I tada se melanom može otkriti slučajno.
Važnost ranog prepoznavanja melanoma
Ovaj nas slučaj potiče na potrebu da govorimo o ranom prepoznavanju, objasnila je doktorica i rekla da je ovakav slučaj vrlo rijedak, ali jako nezgodan.
'Lako je prepoznati kada je bolest onakva kako je opisana u knjigama: kada netko ima nespecifične madeže na koži, koji su svjetlije obojeni, roskasti i blijedi. Tu vješto oko može zapaziti da se ne radi o običnom madežu već o zloćudnoj promjeni. Tamo gdje je madež drukčije boje, ako se promjena u madežu događa brzo, to može biti melanom, ali ima mnogo slučajeva kada bolest nije lako zapaziva niti na koži' objašnjava dr. Šitum i dodaje da je rano otkrivanje melanoma glavna pomoć u izliječenju, kada je stupanj proširenosti bolesti nula i tada se ne očekuju komplikacije. No u situacijama kada se melanom ne otkrije na vrijeme, ako on postoji na mjestima koja nisu oku vidljiva, onda ga je nažalost moguće zapaziti kada već postaje proširen.
U takvom slučaju sve postaje znatno kompliciranije, a dr. Šitum kaže da su prognoze individualne.
Kombinacija kirurške terapije s kemoterapijama
'Svatko ima šansu živjeti dulje od nekih klasičnih prognoza u ovakvom slučaju, a može se dogoditi da to bude i kraće. Međutim, danas su nam dostupne i moderne terapije. Uvijek je najbolja kombinacija kirurške terapije s kemoterapijama, novim modernim genetskim terapijama, imunoterapijama, a ponekad i zračenjem. Kada je bolest proširena, to se sve zajedno kombinira. Ovisi o kojem je organu riječ, a ako je na više organa, onda kemoterapije imaju najveći učinak. Jako je dobro da su nam u Hrvatskoj dostupne takve moderne terapije za naše bolesnike. Onda rezultati svakako mogu biti i dobri', kaže dr. Šitum za Net.hr.
Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora, a na temelju podataka Hrvatskog registra za rak, prosječno se godišnje otkrije između 550 i 600 melanoma, no granica ranog otkrivanja se pomiče i na bolje. Još uvijek se više od pola pacijenata otkrije u već rizičnoj fazi, kada pacijent razvije melanomske metastaze. 'Otprilike pola pacijenata ima dobru prognozu jer se bolest otkrila na vrijeme, a pola od njih ima rizik da u roku od 5 do 10 godina dobiju metastaze jer su u trenutku otkrivanja imali veliki melanom koji je probio slojeve kože', kaže dr. Šitum.
Širenje limfnim čvorovima
Iako melanom u Hrvatskoj nije tako čest, prognostički je zahtjevan i kompleksan. Ako je dugo u koži, a nije na vrijeme prepoznat, melanom se vrlo brzo širi na limfne čvorove, pojasnila je dr. Šitum i istaknula važnost redovitih pregleda svakih nekoliko mjeseci ili svake godine. 'Važne su redovite kontrole da bismo na vrijeme prepoznali melanom dok se još nije proširio', kaže dr. Šitum. Neprepoznat se melanom brzo širi, većinom limfnim putevima, ali u ovom slučaju splitskog gradonačelnika, čini se da se bolest širila i krvnim putem pa na taj način dospijeva i u unutrašnje organe.
Liječnici stalno preporučuju redovite kontrolne preglede, a oni su, kaže dr. Šitum, važni od najranije dobi.
'Već nekoliko madeža na koži u dobi od 4-5 godina je dobro doći pokazati dermatologu ili pedijatru da se konstatira kakav tip madeža dijete ima, kako ga pratiti i kako dalje štititi.'
Preporuke za redovite kontrole
Bitno je sačuvati kožu od opeklina još u najranijoj dobi. Postoji podatak da 80 posto lošeg utjecaja od ultraljubičastog zračenja primimo do 18. godine života, a osoba koja je do 12. godine doživjela opekline s mjehurima na koži ima čak tisuću puta veću šansu dobiti melanom nego netko tko je u djetinjstvu imao sačuvanu kožu.
'Svatko tko primijeti novonastalu promjenu na sebi, pigmentaciju, madež koji ga zabrinjava i koji je drugačiji od svih drugih madeža na njegovoj koži ili postojeći madež koji se odjednom počeo naglo mijenjati u tamniju boju, ili pak da madež gubi boju, to može biti veliki znak upozorenja i treba se javiti liječnicima. U slučaju da imate neke ranice i krastice u koži koje ne cijele ili se ponovno otvaraju, posebno u području madeža, opet je to znak upozorenja. To može biti znak i za postojanje karcinoma kože, a ne samo melanoma. Važna je redovita kontrola onih koji su već imali melanom na koži, ili ako ste imali melanom, a imate potomstvo sa sličnom kožom poput vaše, i oni se moraju često kontrolirati', upozorila je dr. Šitum.
