"Nakon cijelog dana vijećanja Vrhovni sud nije bio sposoban donijeti odluku. Suci su odlučivali čak tri puta. Prvi put je šest njih reklo da su za banke, nije prošlo. Zatim su odlučivali za prava potrošača. Treći put su glasali za ono što nije bila tema", rekao je Goran Aleksić, predsjednik udruge Franak dodajući da je 'takvo stanje neodrživo'.
"Kako je moguće da dio sudaca ne poštuje pravo Europske unije? Nije jasno zašto su suci odbacili hrvatsko i pravo Europske unije", rekao je. Dodao je da postoji deset sudaca koji poštuju pravo te njih šest koji ne poštuju pravo.
"Zahvaljujući dijelu medija, hrvatska javnost naprosto je upoznata s dijelom rada banaka i utjecajem na sunce, koje reketare i lihvare hrvatske građane i poduzeća te ih dijele na glupe i na manje glupe", rekao je Aleksić. Podsjetio je na ulogu HNB-a koji skriva i dalje podatke a koji je prilikom zakona o konverziji opstruirao omogućavanje olakšavanja životnih uvjeta građanima. "Ne mogu se oteti dojmu da je ovih šest sudaca pod utjecajem Vlade koja štiti bankarski sektor. Očekujem da se ugovori o švicarcima proglase ništetnima u cijelosti. Oni se ne mogu konsolidirati nekakvih aneksom, to je nemoguće po hrvatskim i zakonima EU-a. Tako bi se konačno riješio problem konvertiranih kredita jer konverzije ne bi niti bilo", rekao je.
"Zamislite da žrtve silovanja traže pravdu na sudu i da im neki sudovi daju pravo na naknadu štete, a neki ne. I onda Vrhovni sud pronađe neko solomonsko rješenje: 'Da, žrtve silovanja imaju pravo na naknadu, na oštećenu obuću i odjeću". Takva je ova situacija", ustvrdio je Aleksić.
'Konverzija kredita je fingirana retroaktivnost'
Odvjetnik udruge Franak Igor Metelko pozvao je kolege odvjetnike i suce da 'spuste loptu': "Ne znamo puni sadržaj tih odluka pa pričekajmo svi skupa sa dojmovima. Treće pravno shvaćanje koje je dobilo potreban broj glasova mora proći internu evidenciju i priča je još daleko od gotove."
"Što se tiče konverzije, banke tvrde da je ona u potpunosti obeštetila potrošače i da mi više nemamo što tražiti u odnosu na preplaćene tečajne i kamatne razlike do konverzije. Konverzija nije retroaktivna već je to fingirala retroaktivnost. S druge strane imamo ništetne valutne klauzule koje imaju stvarnu retroaktivnost koja povlači restituciju, a to jest povrat svih protupravno stečenih koristi. Konverzija se nije bavila povratom, napravila se simulacija a problem je što simulacija sadrži ništetne ugovorne odredbe. Upravo je to predmet naših zahtjeva", rekao je Metelko. Dodao je da je potrošač prilikom potpisivanja konverzije morao pregovarati s bankom. "Sadržaj konverzije je bio unaprijed određen i o njemu se nije moglo pregovarati. Bez toga nema pristanka, a bez pristanka nema voljnog odricanja od potrošačkih prava", zaključio je.
'Čemu tajnost u glasanju ako je po čistoj savjesti?'
Nancy Bradarić, po zanimanju liječnica, rekla je: "Kako se u Hrvatskoj provodi pravda najbolje vidimo iz indeksa korupcije. U tome nam nažalost ne može pomoći ni pet medalja u svjetskom nogometnom prvenstvu. Manji indeks korupcije od nas imaju čak 26 članice Europske unije te šest afričkih zemalja. To nas je na kraju dovelo do apsurda poput presude u slučaju 'ličkog rukovanja'. Suce se uhićuje i hvata kao u sportskom ribolovu: uhvati i pusti. Tko je sve član Vrhovnog suda? Kako je došao do te pozicije, to je svakome poznato. Kakva je ova presuda? Čemu tajnost u glasanju? Nisu li suci trebali stati iza svojih odluka ukoliko su za njih glasali po čistoj savjesti?"
"Nadam se da razmatranje sudske evidencije neće potrajati mjesecima. Treba vidjeti je li presuda u skladu s hrvatskim pravom i pravnom stečevinom EU-a. Očekujem da bi sudska evidencija mogla donijeti odluku u roku dva tjedna i da će se donijeti rješenje temeljem kojeg će suci moći suditi. U suprotnom, ljudi će morati nastaviti svoje postupke i ukoliko izgube postupak do Vrhovnog suda, ide tužba Ustavnom sudu pa sve do Strasbourga. To je naravno i trošak", rekao je Aleksić dodajući da do 14. lipnja 2023. preostalih 35.000 potrošača koji nisu podigli tužbe to mogu učiniti.
'Nemojte im poklanjati svoj novac, tužite banke'
"Konverzija je provedena po zakonu međutim, ako je ništetan temeljni ugovor - što nismo znači u trenutku konverzije, da je ništetan - konverzija se ne može provesti na mrtvom ugovoru i mrtvo je sve što je nastalo nakon njega. To znači, ja vraćam banci sve što mi je dala. Uzeo sam kredit od 300.000 kuna, banci sam dao 500. tisuća kuna. Od toga, 200 tisuća kuna pripada meni, to je toliko jednostavno", pojasnio je.
"Ljudi koji su imali otkaz kredita, nisu bili dužni banci nego banka njima. Ti otkazi ugovora nisu bili zakoniti. Upravo za takve otkazne kredite mora biti utvrđena ništetnost temeljnog ugovora da bi se sve vratilo u početno stanje", rekao je te dodao da na tužbu imaju pravo i oni koji su prije konverzije otplatili kredite u cijelosti. "Nemojte im poklanjati svoj novac, tužite banke", poručio je te pojasnio da je na tužbu pozvao one koji nisu konvertirali kredite te podsjetio da imaju rok do lipnja 2023. a da će od tada nadalje izgubiti to pravo.
"Razlikujemo one koji nisu konvertirali i one koji jesu. Oni koji su konvertirali i tužili nastavljaju postupak. Oni koji jesu konvertirali a nisu tužili imaju vremena još pričekati, a oni koji nisu konvertirali i otplatili su svoje kredite prije konverzije trebali bi hitno tužiti i tražiti svoj novac", pojasnio je.
"Glavni predmet je ništetan ako je ništetna valutna klauzula, to je moje mišljenje. Vrhovni sud nije uzeo takvo rješenje", rekao je Metelko te dodao da se čeka da Vrhovni sud objavi obrazloženje svoje odluke.
'Tužite banke svi i dobit ćete novac'
"Ovo pravno shvaćanje koje je dobilo 13 glasova ne vrijedi, a nadam se da neće vrijediti uopće", rekao je Aleksić te pojasnio: "Potrošačima s konverzijama banke su dužne između 1,5 i 2 milijarde eura, zajedno sa zateznim kamatama. Ovi koji nisu konvertirali kredite dobili bi 1 do 1,5 milijardu eura odštete. Valjda se prisjetiti ljudi koji su ugovarali kunske i euro kredite. S njima su banke do 2013. ugovarale nezakonite promjene kamatnih stopa. Ukoliko je ta kamata rasla, i potrošač i poduzeće imaju pravo na oko dvije milijarde eura obeštećenja zbog nezakonitih promjena kamatnih stopa.
Govorimo o pet milijardi eura koje su banke dužne hrvatskim potrošačima, zajedno sa zateznim kamatama. Ako se netko boji da će to urušiti bankarski sustav, to su spinovi ekonomskih analitičara koji su propali u svojim biznisima i od HNB-a međutim, banke su 2020. godine imale likvidnost šest milijardi eura. Ove godine imaju likvidnost 13 milijardi eura. Njima s krizama eksponencijalno raste likvidnost, raste dobit", rekao je Aleksić. "O čemu pričamo? Kakva propast bankarskog sustava? Tužite banke svi i dobit ćete novac", zaključio je Aleksić te zaradio pljesak.
