Nakon prvotnih mjesec dana u 74 "škole za život", nastavnici su progovorili o svojim prvim iskustvima novim programom koji im je uvela ministrica Divjak. Ne računaju li se potrebna oprema i udžbenici koji su kasnili, učitelji i nastavnici prigovaraju kako se sve odigralo prebrzo, da su edukacije bile nedovoljne te da su se sada u praksi našli u velikim problemima. Kažu da nisu sigurni što i kako treba raditi, pitaju se rade li uopće dobro.
"Otkako je nastava počela, nailazimo na iznenađenja. Istina je da su nam mentori na Loomenu uvijek dostupni za pitanja, ali to nije rješenje. Najveći problem je što nisu svi jednako informatički pismeni, i to zahtijeva puno privatnog vremena, jer sve digitalne alate sami moramo proučavati", opisuje Željka Orban, profesorica hrvatskog jezika u eksperimentalnoj SŠ Marka Marulića Slatina.
Promjene nužne, no...
Svi se slažu da su promjene bile nužne, međutim puno toga im nije najjasnije. "Iako sam prošla dosta edukacija u Loomenu, moram priznati da imam puno nejasnoća. Nama učiteljima dana je veća autonomija pa se sve češće pitam radim li nešto ispravno", govori Nikolina Mandić, prof. geografije u OŠ Mladost Osijek.
Nastavnici veću slobodu imaju u organizaciji nastave i odabiru materijala, bolje im je kažu što sve mogu prilagoditi učenicima, sada im znatno više vremena odlazi na pripreme i osmišljavanje nastave koju moraju prilagoditi svojim učenicima. "Bojim se da će se autonomija na kraju obiti o glavu nas učitelja i nastavnika, i da će nas se prozivati za svaki neuspjeh učenika. Na nama je da procijenimo digitalne sadržaje kojima ćemo se koristiti u nastavi, učenike trebamo znati zainteresirati, što je vrlo teško", kaže prof. Željka Orban za Glas Slavonije, dodajući da imaju nejasnoća i u vezi s novim načinom vrednovanja učenika jer nema konkretnih informacija što i kako vrednovati.
Muke s informatikom
U Prvoj gimnaziji u Osijeku još imaju probleme i s udžbenicima i sa SIM karticama Vip-a, Tele2 i T-Mobilea koje još nisu stigle. Nastavnici su improvizirali dok su mogli. Sada je prošlo već mjesec dana, a neki i dalje moraju razbijati glavu kako će sve to skupa izvesti. "Nastavnici sami pripremaju materijale za svaki sat. Kod nekih kolega pao je entuzijazam, mnogi su već sada umorni. Edukacijama smo zadovoljni, ali neke tehničke stvari od Ministarstva nisu odrađene na vrijeme", kaže Jelena Radlović, prof. informatike i koordinatorica Škole za život.
Pritom dodaje kako je veliki problem nastao u 3. razredima koji bi trebali napredno programirati jer se pretpostavlja da su već radili programiranje, a nisu jer to nije bilo propisano starim kurikulumom.
