Politika je dovela do događaja u Vukovaru, vladajući godinama unatrag ne provode na adekvatan način suočavanje s prošlošću, ne rade dovoljno na pomirenju. Stav je to Inicijative mladih za ljudska prava koja je danas obaviještena o akciji dvojezičnih plakata. Koordinator Inicijative Mario Mažić ističe kako su anonimni Vukovarci plakatima na ćirilici i latinici pokazali da postoji i 'glas razuma'.
"Ono što je fantastično primijećeno jest da je to tiha većina u Vukovaru. Da ljudi koji organiziraju prosvjede i šalju poruke mržnje su manjina ljudi potpomognuta određenim političkim strankama koje dolaze u Vukovar", izjavio je Mažić.
'Težak život u Vukovaru ne smije se miješati s nasiljem'
Iako o mogućoj političkoj pozadini nije želio spekulirati, Ljubomir Mikić iz vukovarskog Centra za mir slaže se da je u velikoj mjeri frustracijama ljudi na ovom području doprinijela neaktivnost države i njenih institucija. Ali naglašava: težak život u Vukovaru, a tu ubraja nezaposlenost i siromaštvo, ne smije se miješati s nasiljem.
"Ne bih se usudio reći da je, samo ta frustracija, nastala zbog rada ili nerada odgovarajućih institucija, slučajeva diskriminacije, rezultirala ovim nedavnim događanjima", ističe Mažić.
Ipak događanja nisu iznenađujuća. Ako se krene iz korijena cijele priče, a nastavi sa zakonima koje svatko tumači na svoj način, ovakve su situacije neizbježne. Upravo na zakone ukazuje i Mikić i podsjeća da će netko uzeti popis stanovništva kao relevantni udio manjine u većini, a netko drugi biračke popise. "Po sili zakona Vlada je trebala postaviti dvojezične ploče", kaže odgovarajući na pitanje je li se ipak trebalo pričekati.
'Koji bi to bio odgovarajući trenutak'
"Može se odgovoriti i protupitanjem: koji bi to bio odgovarajući trenutak i bi li on ikada došao za neke građane Vukovara i na kraju krajeva ove države", rekao je Mikić.
Sve je to rezultat loše politike prema Vukovaru i ne samo tom gradu, mišljenja je pak Mario Mažić iz Inicijative mladih.
'Izazivamo ovakvu u situaciju'
"Istu situaciju imamo i u Vukovaru, Kninu, Petrinji i nizu drugih mjesta koja su strašno stradala u ratu. Mi još uvijek u Hrvatskoj imamo više od 1500 nestalih osoba, o tome se vrlo malo priča i vrlo zapravo zna. Ali ono što je dodatni problem Vukovara je da mi tamo zapravo izazivamo ovakvu situaciju. Mi imamo djecu koja su od najranije dobi odvojena u vrtićima i školama", kaže Mažić.
Da je određeni dio ljudi doista nezadovoljan Vladom te da je pogrešno govoriti kako se u Vukovaru dogodio sukob Hrvata i Srba smatra Mikić, ali upozorava.
"Zasigurno neizravna poruka je upućena i njima i ono o čemu moramo voditi računa, u svakom slučaju, da ovo što se događalo ne dovede do onoga što se zapravo nije desilo u prethodnim danima", zaključuje Mikić.
