'Sutkinja primila mito za oslobađanje Horvatinčića'. 'Srce ministrice Obuljen osvojio srpski ministar kulture'. 'Milanović, Bandić, Vujčić i Dalić prešmrkani kokainom'. Hrabre naslovnice i još hrabriji, često i neprovjereni članci koje nitko drugi ne bi napisao.
Pored njih i članci na rubu pameti poput onoga Kako znati je li netko na vašu obitelj bacio uroke. Ovakav miks, uz obavezne teme o komunistima i udbašima. To je najprodavaniji općeinformativni tjednik u Hrvatskoj, 7dnevno.
"Mi smo jednostavno otvarali teme koje drugi nisu. Mi smo često imali i velikih problema zbog tih tema, ali jednostavno nismo posustali. Tako je ovo ostalo do dan danas", kazao je Dražen Boroš, zamjenik glavnog urednika 7dnevno.
Ipak, i njima naklada pada. Tjednici se čitaju 13% manje nego lani. "Mislim da se radi o dvoznamenkastom padu. To je podatak koji ja ne znam, ali i dalje smo najčitaniji politički tjednik u Hrvatskoj", tvrdi Boroš.
Brojke pokazuju kako se u Hrvatskoj i dnevne novine kupuju sve manje. 2013. bilo ih je prodano više od 100 milijuna, 2014. je to palo na 91,2 milijuna, 2015. na nešto manje od 80,3 milijuna, a 2016. na 73,7 milijuna primjeraka.
"Možemo reći da trend traje 20 godina. zadnji put su podaci o usponu bili '97 i to su nedosanjane brojke. Tada su se novine prodavale u brojkama od 670 tisuća dnevno. To je trend koji je svojstven ne samo nama, već Europi i zapadnom svijetu", kazala je Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim Studijima.
Najprodavanija su 24 sata koja imaju između 30 i 40 posto udjela.
Slijedi ih Jutarnji list koji ima između 20 i 30 posto, zatim
Večernji list koji ima između 10 i 20 posto, te Slobodna
Dalmacija koja ima od 5 do 10 posto. Osim još Novog lista, svi su
ostali po nakladi gotovo zanemarivi.
Styria koja izdaje 24 sata, Večernji list, Poslovni Dnevnik i
Express, prva je u prodaji. No, Hanza media ima više udjela u
oglašavanju. U grupaciji koja izdaje Jutarnji list, Slobodnu
Dalmaciju, Sportske Novosti, Gloriju i Globus, uvjeravaju kako
oni krizu u izdavaštvu - prevladavaju.
"Naš pad prodaje je zapravo neznatan. Riječ je o 1,9 posto u odnosu na proteklu godinu. Naš pad je 4 puta manji od pada tržišta, međutim taj pad je kompenziran akvizicjom dodatnih čitatelja digitalnih izdanja", kazao je Tomislav Wruss, direktor izdavašta Hanza Media.
Pitanje je što čitatelje može zadržati da i dalje kupuju dobru staru novinu koja s informacijama debelo kasni za digitalnim platformama kojima je brzina glavna vrlina.
"Mi smo tu u nešto boljoj poziciji jer smo mi izdavač koji se bavi premium sadržajem i puno više ulažemo u naše novinare, kolumniste i komentatore", tvrdi Wruss.
"Copy/paste novinarstvo nije za tisak. Niti novinarstvo fake newsa. Publika traži kvalitetnu informaciju, analitičnu informaciju i od stručnih autora", objašnjava profesorica Jurišić.
A mlađe generacije više vole neke druge- digitalne zvijezde. Putem interneta čak glavne informacije dobiva čak 61 posto ljudi u Hrvatskoj. To je prva brojka u ovom prilogu koja ne namjerava padati.
