Konkretno, to u praksi znači da u školske klupe mogu i petogodišnjaci, pa i četverogodišnjaci procijeni li psiholog da su spremni za školu.
Naime, do sada je vrijedilo pravilo da šestogodišnjak rođen prije 31. kolovoza određene godine može ostvariti prijevremeni upis ako roditelj preda zahtjev uredu državne uprave i utvrdi li se da je dijete psihofizički zrelo da postane školski obveznik. Prođe li prijedlog Pravilnika po završetku javne rasprave, koja traje do kraja listopada, primjenu u ovakvom obliku povjerenstva pri uredima državne uprave od naredne će godine morati razmatrati sve zahtjeve roditelja, bez obzira o kojoj se dobi djeteta radi, piše Novi list.
Obuzdavanje ambicioznih roditelja
Takva odluka, kaže voditeljica županijskog vijeća psihologa Nada Kegalj, ima pozitivne i negativne konotacije, jer dok s jedne strane postoje djeca rođena nakon 31. kolovoza koja su zrela za školu, s druge strane postoje i neopravdano ambiciozni roditelji s kojima se teško izlazi na kraj.
Dobna granica za prijevremeni upis nije oduvijek postojala, jer u školi u kojoj radim postoji učenica 6. razreda koju su roditelji doveli na testiranje za školu s četiri godine. Naime, testiranja se provode u proljeće i tada još nije imala pet godina. I prošla je testiranje te je u prvi razred krenula kao petogodišnjakinja. Međutim, postavlja se pitanje ako ne postoji granica, što sve nadobudnim roditeljima može pasti na pamet. Hoće li i trogodišnjake slati u školu?", kaže Kegalj.
Dobna granica treba postojati
S činjenicom da dobna granica za prijevremeni upis ipak treba postojati, i to baš iz razloga kako bi se obuzdali preambiciozni roditelji, slaže se i ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić, koji ističe da praksa pokazuje da roditelji nerijetko preopterećuju dijete, pa i šestogodišnjaci u školi provode i po sedam do osam sati.
Vukić kaže da o novom prijedlogu prosvjetari još nemaju detaljnije informacije.
