Riječ je o organizmima koji se hrane zooplanktonom, hranom za inćune i srdele, a razmnožavaju se velikom brzinom, tako da naprosto otimaju hranu sitnoj plavoj ribi, piše Novi list.
Nekontrolirano širenje Morskog oraha
Štoviše, ti su rebraši mesožderi, koji se hrane i njihovim jajašcima i ličinkama, pa poslejdica njihove pojave u moru sjevernog Jadrana može dovesti čak do kolapsa populacije sitne plave ribe od koje živi veliki broj ljudi - ribari, trgovci, prerađivači...
"Rebraš Mnemiopsis leidyi, u slobodnom prijevodu Morski orah, prvi su pronašli kolege iz Pirana i Trsta u Tršćanskom zaljevu još 2005. godine. Do prošle godine populacija je ljeti rasla, a zimi ugibala. Nekontrolirani rast je započeo prošlog ljeta, a ovoga je dostigao zabrinjavajuće razmjere. U talijanskim lagunama i zatvorenim uvalama zapadne obale Istre gustoća naseljenosti procjenjuje se do 500 primjeraka po prostornom metru mora, a do sada je najveća koncentracija zabilježena 1982. u Crnom moru sa 400 jedinki", kazao je za Novi list Davor Lučić, znanstveni savjetnik u Instituta za istraživanje mora i priobalja u Dubrovniku.
Rebraš je invazivna vrsta jajolikog oblika koja može narasti do 12 centimetara, a iem je dobila po organima za kretanje, koji se u obliku traka-rebara pružaju cijelom dužinom tijela. Brzo se razmnožava i u samo dvije godine njena je populacija 'eksplodirala' u Sjevernom Jadranu.
Najviše ih je u uvalama oko Pule i Rovinja
"Najveću gustoću od 500 jedinki po kubiku mora zabilježili smo u uvalama oko Pule i Rovinja, ali ga, desetak puta manje ima i na cijelom potezu od Rovinja do ušća rijeke Po, koji redovno obilazimo našim istraživačkim brodom", kazao je za Novi list Paolo Paliaga iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Testiranja na sedam različitih lokacija u Sjevernom Jadranu pokazala su da bi ovogodišnji rast populacije invazivih rebraša mogao dostići razmjere koje će utjecati na hranidbenu ravnotežu u moru i mogućnosti osiguranja dovoljne količine zooplanktona za prehranu sitne plave ribe.
"I sadašnja populacija rebraša predstavlja prijetnju, a ako se nastavi ovaj progresivan rast situacija će postati opasna, jer u moru neće biti dovoljno biomase za sitnu plavu ribu, veli Paliaga.
Izazvala kolaps ribarstva u Crnom moru
Mnemiopsis leidyi izvorno potječe s atlantskih obala Amerike, a 1982. je balastnim vodama tankera za prijevoz nafte dospio u Crno more. U samo nekoliko godina razmnožio se toliko da je izazvao kolaps ribarstva Rumunjske, Bugarske i Turske, posebno zbog pada populacije inćuna. Oporavak je započeo tek kada je, također s balastnim vodama, u Crno more dospjela još jedna invazivna vrsta Beroe ovata – Jajasti rebraš, koja se hrani rebrašem Mnemiopsis leidyi.
Pojava tog rebraša u sjevernom dijelu Jadrana ne čudi jer je taj dio mora bogat zooplanktonom zbog rijeka, poput rijeke Po, koje u njega donose hranjive tvari.
Stručnjaci ističu kako su zasad najugroženije plitke talijanske lagune i Tršćanski zaljev, ali da je ekološki sustav Jadrana zdraviji i manje zagađen od Crnog mora.
